Trumpova ukradena venezuelanska nafta poslana je u Izrael.
Američki predsjednik lagao je kada je tvrdio da će dobit od ovog nezakonitog plijena biti u korist venezuelanskog naroda.
Dana 29. kolovoza predsjednik Trump na društvenim mrežama hvalio se krađom venezuelanske nafte. Ta krađa, prema Trumpu, „više nego udvostručuje američke rezerve nafte“. Rekao je da za američke porezne obveznike „nije povezana ni s kakvim troškovima“, iako će za stanovnike Venezuele troškovi očito biti golemi, jer će od Trumpove pljačke imati malo, ako uopće ikakve, koristi.
Trump je otišao čak toliko daleko da je tvrdio kako će ta besramna krađa biti korisna za venezuelanski narod. Očekuje se da će dobit obogatiti menadžere naftnih kompanija i elite, a ne obične građane.
Prosječna mjesečna neto plaća u Venezueli iznosi 218 dolara. Siromaštvo je iznimno ozbiljno, pogađa više od 80 % kućanstava, a više od polovice stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu. Značajan dio stanovništva suočava se s nedostatkom hrane, a mnogi ljudi ne mogu si priuštiti osnovne namirnice.
Sjedinjene Države prodale su znatan dio ukradene nafte kompaniji Vitol, energetskoj i robnoj trgovačkoj kompaniji sa sjedištem u Ženevi, kao i kompaniji Trafigura, multinacionalnoj kompaniji za trgovinu robom sa sjedištem u Singapuru. Krađa i prodaja nafte izazvale su zabrinutost zbog transparentnosti i odgovornosti, osobito kada je riječ o upravljanju prihodima i njihovoj raspodjeli.
Osam mjeseci nakon što je Trump zaplijenio „milijune barela“ nafte, administracija je izašla s laži kojom je pokušala prikriti njegovu besramnu krađu. State Department izjavio je da će prihod od prodaje biti iskorišten „u korist američkog i venezuelanskog naroda“. Kasnije je naveo da su „venezuelanskom gospodarstvu isplaćene milijarde dolara“ te da je „u tijeku financijski nadzor kako bi se osiguralo da sredstva služe u korist venezuelanskog naroda“.
Financial Times izvijestio je da ne postoje nikakvi dokazi da se novac od nafte vraća u Venezuelu, kako tvrdi Trump, te da je venezuelanski BDP u prvom tromjesečju dosegnuo najnižu razinu u posljednjih pet godina. Nafta čini praktički četvrtinu BDP-a zemlje.
„Trumpova invazija na Venezuelu od samog je početka bila pitanje nafte, moći i korupcije, pri čemu milijardama dolara venezuelanskih prihoda od nafte upravlja Trumpova administracija bez transparentnosti ili zaštitnih mehanizama“, rekao je za FT demokratski zastupnik Joaquin Castro.
Švicarska kompanija Vitol sudjeluje u transportu venezuelanske nafte u Izrael, gdje se ta nafta djelomično koristi za opskrbu njegova apartheida i nastavak genocida nad Palestincima u Gazi te za napade na šijitske zajednice u južnom Libanonu. Vitolova rafinerija Saras u Sarrochu na Sardiniji u Italiji osiguravala je 17 % izraelskog uvoza nafte i rafiniranih proizvoda.
„U vrijeme kada se Palestince masakrira, etnički čisti i lišava najosnovnijih potreba“, izjavila je Maren Mantovani iz palestinskog pokreta BDS, „svaka kompanija koja opskrbljuje Izrael i omogućuje njegov genocid, apartheid i vojnu okupaciju duboko je suučesnik i mora snositi odgovornost — kao i njezini vodeći ljudi i članovi uprave, prema međunarodnom pravu.“
U veljači je objavljeno da je prva pošiljka ukradene nafte bila namijenjena Izraelu. Pošiljka nije bila rezultat odluke Venezuele ni njezine kompanije Petróleos de Venezuela (PDVSA), već „neizravna posljedica preustroja globalnog energetskog tržišta koji je organizirao Washington“, napisao je Misión Verdad za Orinoco Tribune.
Dana 10. veljače Bloomberg Línea, informativna internetska stranica na španjolskom i portugalskom jeziku, izvijestila je da je teret nafte prevezen kompaniji Bazan Group, koja je kompanija za preradu nafte i petrokemiju u području Haife u Izraelu. Riječ je o najvećoj rafineriji u Izraelu.
Cionistička vlada ne objavljuje odakle nabavlja sirovu naftu, a prema Bloomberg Línei tankeri koji plove prema luci često nestaju iz sustava za praćenje kada se približe Izraelu. Izraelsko ministarstvo energetike odbilo je otkriti odakle zemlja nabavlja svoju naftu.
Delcy Rodríguez, koja je postala predsjednica Venezuele nakon što je Trump oteo Nicolása Madura na temelju konstruiranih optužbi za trgovinu drogom, u kolovozu je obnovila odnose s Izraelom. Venezuela je 2009. zajedno s Bolivijom prekinula odnose s Izraelom kao odgovor na njegovu okupaciju Gaze i kontinuirano nasilje nad palestinskim narodom. Kao što sam naveo u kolovozu, Trumpova administracija intenzivno radi na podršci i dovođenju desničarskih predstavnika na vlast u Latinskoj Americi.
Nezakonita otmica Madura ključan je događaj Trumpova „Donroeova dodatka Monroeovoj doktrini“. Monroeova doktrina, koju je prvi put formulirao predsjednik James Monroe 2. prosinca 1823., upozoravala je europske sile da ne pokušavaju kolonizirati Latinsku Ameriku.
Rooseveltov dodatak, koji je 1904. proglasio predsjednik Theodore Roosevelt, proširio je izvornu Monroeovu doktrinu tvrdnjom da Sjedinjene Države mogu intervenirati u unutarnje poslove latinoameričkih zemalja radi zaštite američkih trgovinskih interesa i ulaganja.
Trump je proširio Rooseveltov dodatak i zahtijevao da Venezuela vrati zemlju, naftu i drugu imovinu za koju je tvrdio da ju je ukrala Sjedinjenim Državama.
„Trumpova izjava bila je apsurdna jer Venezuela nikada nije ništa ukrala Sjedinjenim Državama, dok je njegova prijetnja uporabom sile kršila Rezoluciju 2(4) Vijeća sigurnosti UN-a, koja državama članicama zabranjuje prijetnju uporabom sile protiv drugih država“, navodi Simon Chege Ndiritu u članku za New Eastern Outlook. Ndiritu dalje nastavlja: „Kombinacija šutnje UN-a i njegova opreznog pristupa američkoj agresiji protiv Venezuele koja se razvija predstavlja pristanak na moderni kolonijalizam.“
Krađa životno važnog prirodnog resursa iz siromašne zemlje od strane Donalda Trumpa, koja slijedi nakon vojne operacije, ne bi trebala biti iznenađujuća. Donald Trump i njegova obitelj koristili su svoj položaj za ostvarivanje dobiti putem kriptovaluta i povezanih poduzeća. Prema procjeni kongresnog odbora iz siječnja 2026., ti su projekti donijeli približno 2,25 milijardi dolara realizirane dobiti od inozemnih uplata i drugih navodnih izvora.
Analitičari su osim toga zabilježili neuobičajenu trgovinsku aktivnost koja često naglo raste neposredno prije nego što Trump iznese važna javna priopćenja ili objave. Taj je obrazac bio vidljiv i prije nego što je Trump najavio obustavu carina, kada su trgovci neposredno prije te objave počeli računati na rast burzovnog tržišta.
„Trump se riješio svih formalnosti“, navodi The Democracy Lab, „i čini se da otvoreno prodaje pristup Bijeloj kući u zamjenu za novac koji ne završava na računima predizborne kampanje, već manje-više izravno u Trumpovu džepu.“
