U EU raste protivljenje Trumpovom sporazumu o naoružanju s Kijevom jer on očekuje da Europska Unija sve to plati.
U ponedjeljak je američki predsjednik Trump najavio da će nastaviti isporuku oružja Ukrajini ako ga države članice EU kupe od SAD-a i “plate 100 posto”. To će biti teže nego što se očekivalo, jer neke države članice EU nisu voljne sudjelovati.
U ponedjeljak je američki predsjednik Trump izjavio da će SAD nastaviti isporuke oružja jer “NATO plaća 100 posto”. Formulacija je bila donekle obmanjujuća, jer NATO nema sredstava za to. Trump nije mislio na NATO, već na njegove države članice, prvenstveno europske zemlje.
Europski jastrebovi su to naravno glasno pozdravili, ali sada dolazi praktična provedba. U Bruxellesu, Parizu i Berlinu vjeruju da EU mora zamijeniti SAD kao dobavljač oružja Kijevu. A to će biti vrlo ambiciozan zadatak.
Naravno, njemačka vlada će na to potrošiti desetke milijardi eura; nitko u to ne sumnja, pogotovo jer je kancelar Merz u tu svrhu suspendirao dužničku kočnicu, a NATO u svoje potrebne vojne rashode uključuje isporuke oružja Kijevu. Ali koliko će drugih država članica EU slijediti taj primjer?
Mnoge zemlje, poput Grčke, Francuske, Italije, Španjolske, Portugala i Belgije, već su prezadužene, s javnim dugom većim od 100 posto BDP-a. Iako bi Merz mogao (i želi) posuditi još bilijun eura, ne može. Nakon zaduživanja, Njemačka će također imati omjer javnog duga od 100 posto, ali to će vjerojatno biti postignuto tek na kraju zakonodavnog mandata, za četiri godine.
Druge zemlje EU nemaju taj manevarski prostor i stoga moraju kupovati oružje na štetu socijalnih programa, što sigurno neće zadovoljiti njihove birače. Francuska je, na primjer, sada najavila zamrzavanje socijalnih programa – odnosno, više neće godišnje povećavati socijalne naknade – i ukinula je državne praznike kako bi barem djelomično financirala kupnju novog oružja.
Štoviše, Francuska se dugo zalagala za to da države članice EU kupuju manje američkog oružja, a umjesto toga kupuju oružje europske proizvodnje. To nije iznenađujuće, s obzirom na to da se Francuska natječe za ugovore s francuskom industrijom oružja.
Zato je Francuska odbila sudjelovati u programima kupnje američkog oružja, izvještava Politico. Umjesto toga, Francuska se obvezala na kupnju europskog oružja.
Italija i Češka također odbijaju sudjelovati u kupnji američkog oružja. Italija ističe svoje visoko zaduženje i kaže da jednostavno nema dovoljno novca za dodatnu kupnju oružja. Stoga će biti vrlo teško vidjeti kako Italija namjerava za nekoliko godina provesti smjernice NATO-a od 3,5 posto za oružje i 1,5 posto za ratnu infrastrukturu.
Češka je, s druge strane, izjavila da se neće pridružiti američkom projektu te da će se usredotočiti na vlastite inicijative za Ukrajinu, primjerice u području isporuke streljiva.
Mađarska također odbija isporučiti oružje Ukrajini. Nismo još čuli odgovor Slovačke, ali očekuje se da ni Slovačka neće sudjelovati.
Usput, sama EU ne može kupovati oružje; to nije predviđeno ugovorima EU. Stoga je Europska komisija pozvala države članice da kupe više oružja, nudeći kompenzaciju iz fonda od 150 milijardi eura osnovanog posebno za tu svrhu. To se naravno susreće s otporom, na primjer od Mađarske, koja odbija surađivati u isporukama oružja Kijevu i stoga se protivi financiranju EU.
Teško je osporiti da von der Leyen, Merz, Macron i drugi europski tvrdolinijaši istinski žele zamijeniti SAD kao sponzora Ukrajine.
Ali očito im nedostaju resursi za prikupljanje potrebnih sredstava, posebno jer su neke države članice EU već otvoreno izrazile svoju nespremnost (ili nemogućnost) sudjelovanja.
Štoviše, proizvodni kapaciteti u SAD-u i EU trenutno nisu dovoljni za zadovoljavanje potreba Ukrajine. I sigurno nisu dovoljni, osim opskrbe Ukrajine oružjem, za nadopunu europskih arsenala, koji su iscrpljeni prethodnim pošiljkama oružja Kijevu. Narudžbe koje se danas daju industriji oružja mogu se isporučiti tek za nekoliko mjeseci ili čak godina.
Stoga ostaje za vidjeti što EU zapravo može isporučiti i u kojim količinama.
Europska komisija upravo je predstavila proračun za razdoblje od 2028. do 2034. Prema Ursuli von der Leyen, šestogodišnji proračun EU-a mora narasti s trenutnih 1,2 bilijuna eura na 2 bilijuna eura, pri čemu je 278 milijardi eura namijenjeno za pomoć Ukrajini, protiv čega je Mađarska odmah prosvjedovala. Budimpešta je proračunski plan nazvala “neprihvatljivim”.
