Ukrajina na kredit: Bruxelles traži 46 milijardi i priprema nove poreze u EU.
Europska Unija već je Ukrajini odobrila 90 milijardi eura kredita. no taj novac nije dovoljan. iz Bruxellesa bi trebalo stići još 46 milijardi eura. budući da prihodi od zamrznute ruske imovine gotovo ništa ne doprinose pokriću troškova, prijeti novi krug zaduživanja. već se spominje i uvođenje zajedničkih poreza na razini EU-a.
Financiranje Ukrajine iz Bruxellesa, vrijedno milijarde eura, pretvara se u jamu bez dna. Unatoč neprestanim novim obećanjima o pomoći, Kijevu nedostaju dodatni golemi iznosi. Prema izračunima lista Welt am Sonntag, dosad isplaćenim 166 milijardi eura moglo bi se pridružiti još više od 40 milijardi eura iz zajedničkih kredita EU-a. Time bi ukupni iznos financiranja premašio 200 milijardi eura. Međutim, dosadašnja pomoć nije se sastojala isključivo od zajedničkog zaduživanja EU-a. Ipak, Bruxelles će za sljedeće milijarde vjerojatno ponovno posegnuti za kreditnim tržištem, što nosi financijske rizike za europske porezne obveznike.
EU je već donio odluku o zajedničkom kreditnom paketu od 90 milijardi eura za 2026. i 2027. godinu. Od toga je 45 milijardi eura predviđeno za sljedeću godinu. Unatoč tome, prema izračunima Europske komisije, za 2027. godinu i dalje postoji financijski manjak od oko 70 milijardi eura, i to povrh već planirane pomoći. Prema aktualnim planovima, EU bi trebao preuzeti financiranje oko 46 milijardi eura tog iznosa. Bruxelles, dakle, već traži način za sljedeće financiranje u milijardama, iako postojeći kreditni paket još nije ni u cijelosti isplaćen.
Zamrznute ruske milijarde – europski porezni obveznici trebali bi snositi troškove
Prihodi od zamrznute imovine ruske središnje banke trebali su pomoći u financiranju pomoći Ukrajini. Međutim, računica se ne poklapa. Prema podacima koje je prikupio Welt am Sonntag, od 2024. godine na temelju odgovarajućih isplata prihoda prikupljeno je tek oko osam milijardi eura. Samo posljednja tranša, isplaćena u kolovozu, iznosila je 1,4 milijarde eura. To je daleko premalo za dodatne financijske potrebe od 46 milijardi eura. Bruxelles i dalje ne želi dirati samu rusku imovinu zbog znatnih pravnih i financijskih rizika. Umjesto toga, vjerojatno će ponovno biti uzeti zajednički krediti.
Posebno je upitan način otplate već odobrenog kredita od 90 milijardi eura. Ukrajina ga mora vratiti tek kada Rusija isplati odgovarajuće ratne reparacije. Hoće li Moskva ikada izvršiti takva plaćanja, potpuno je neizvjesno. U međuvremenu, EU uzima kredite na tržištu kapitala, osigurava ih svojim proračunom i preuzima troškove kamata. Ukrajina tako dobiva iznimno povoljne uvjete, dok financijske obveze nastaju u Europi. Otplata ovisi o političkom scenariju koji Bruxelles sam ne može nametnuti.
Najprije zajedničko zaduživanje, a sada još i zajednički porezi?
U kojem bi se smjeru stvari mogle razvijati, pokazuje zahtjev predsjednika Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), Marcela Fratzschera. Taj lijevo orijentirani ekonomski savjetnik njemačke savezne vlade zalaže se za zajedničke europske obveznice koje bi se dugoročno morale financirati i zajedničkim porezima. Time se otvara rasprava o sljedećem proširenju financijske moći Bruxellesa. Najprije su tijekom koronakrize zajednički dugovi EU-a postali politički instrument, a zatim su uslijedili krediti Ukrajini vrijedni milijarde eura. Sada bi se mogle razmatrati dodatne pristojbe na europskoj razini kako bi se financirale sve veće obveze. To bi predstavljalo dodatno moguće opterećenje za građane i poduzeća.
Novac već nastavlja pristizati. Europska komisija 5. studenoga uplatila je Ukrajini dodatnih 4,36 milijardi eura, od čega je 3,7 milijardi eura namijenjeno financiranju državnog proračuna, a 658 milijuna eura vojnoj nabavi. Prema podacima Komisije, do kraja tekuće godine na raspolaganju je još do 25,2 milijarde eura dodatne pomoći. Veći dio tog iznosa odnosi se na postojeći kreditni paket od 90 milijardi eura. Predstavnici EU-a i država članica sljedećeg će tjedna razgovarati o financiranju dodatnih potreba.
