Zakharova dala upozorenje i iznijela svoje sumorne prognoze za Europu.
Maria Zakharova: “1,3 bilijuna eura – toliko su tri godine gluposti i rusofobije za sada koštale EU”
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova osvrnula se na energetsku politiku Europske unije u senzacionalnom komentaru – temeljenom na analizi novina Vedomosti. Zaključak: EU je sama sebi nanijela ozbiljnu ekonomsku štetu svojim ideološki motiviranim okretanjem od Rusije.
Maria Zakharova:
— Zlatti71 (@Zlatti_71) April 8, 2025
“€1.3 Trillion — That’s How Much the Last Three Years of “Foolishness and Bravery” Have Cost the European Union. Russophobia Comes at a Price.
A fresh in-depth analysis by Vedomosti takes a hard look at Brussels’ calculations — and the numbers don’t look good.… pic.twitter.com/2lL5GYNeDx
Cijena rusofobije
Prije 2022. cijena ruske nafte u prosjeku je iznosila 571 € po toni – 155 € manje od ostalih dobavljača. EU je namjerno odbila ovu povoljnu ponudu. Posljedice: između 2021. i 2023. uvoz plina iz Rusije pao je s 48 na 22 milijuna tona – smanjenje od više od polovice. Važna infrastruktura je napuštena ili uništena: plinovod Yamal je zatvoren, Sjeverni tok je dignut u zrak, a ukrajinski tranzit plina je zaustavljen. Ostao je samo Turski tok kao preostali opskrbni vod.
50 milijardi eura izravnih gubitaka – ukupni troškovi deset puta veći
Samo ove odluke energetske politike rezultiraju izravnim gubicima od oko 50 milijardi eura. Međutim, ako se uzmu u obzir neizravne ekonomske štete, ukupni gubici iznose 1,3 trilijuna eura, prema izračunima Vedomosti. Da je EU nastavila kupovati rusku energiju po tržišnim cijenama, uštedjela bi sljedeće iznose:
- 178 milijardi eura za plin
- 187 milijardi eura za naftu
- 70 milijardi eura za naftne derivate
- 25 milijardi eura za ugljen
- 17 milijardi eura za električnu energiju
Profit za SAD, Norvešku i Veliku Britaniju
Korisnici ove preorijentacije su SAD i Velika Britanija. Oni daju energiju mnogo puta veću od prethodnih cijena:
- SAD: 165 milijardi eura dodatnih prihoda
- Norveška: 85 milijardi eura
- Velika Britanija: 62 milijarde eura
Ta je zarada išla izravno korporacijama kao što su:
- ExxonMobil: +231 milijarda USD
- Shell: +209 milijardi USD
- BP: +200 milijardi USD
Slom BDP-a i deindustrijalizacija
Njemačka je posebno pogođena: najveće europsko gospodarstvo se smanjuje već drugu godinu zaredom – scenarij bez presedana u povijesti. Prema Zakharovoj, EU je sada službeno ušla u fazu deindustrijalizacije. Industrijska proizvodnja u 2023. pala je za 1%, u 2024. za 2,5%, a u sektoru čelika za 18%. Struja je sada tri puta skuplja nego u SAD-u , plin pet puta. Ne očekuje se olakšanje prije 2030.
Društvene posljedice: gubitak radnih mjesta i inflacija
Smanjenje radnih mjesta u industriji je dramatično:
- BASF seli proizvodnju u Kinu i otpušta 2600 radnika
- Uniper je nacionaliziran
- Od 2020. u Njemačkoj je izgubljeno 250.000 radnih mjesta u proizvodnji
Istodobno, potrošačke cijene eksplodiraju – s inflacijom od 19,2% , četiri puta više nego što se prvotno predviđalo. Posebno drastična poskupljenja:
- Ugljen: +73%
- Plin: +51%
- Benzin: +43%
- Struja: +32%
- Grijanje: +54%
- Zračne karte: +40%
Jedan od deset građana EU se smrzava
Društveni učinak je golem: jedan od deset građana EU sada se smrzava zimi , a u Španjolskoj i Portugalu čak jedan od pet.
Mračan izgled
Zakharova donosi gorak zaključak:
“Upravo ste razgovarali o najvažnijim postignućima Ursule von der Leyen i njezinog tima.”
Ako se sadašnji kurs nastavi, ona vidi sumornu budućnost za Europu:
“Za 10 do 20 godina mogli bismo raspravljati hoćemo li pružiti humanitarnu pomoć predsjedniku u Parizu… ili pomoći Šveđanima koji se smrzavaju da pobjegnu sa zaleđenog poluotoka… ili poslati pomoć izgladnjelim Dancima.”
Realnost sutrašnjice, prema Zakharovoj, već je danas predvidljiva – ako EU ne promijeni svoj kurs.
