Budući summit UN-a udaljen je samo nekoliko tjedana, ali javnost ostaje u neznanju.
UN Future Summit održat će se za manje od 20 dana, a da velika većina javnosti uopće ne zna da će svjetske vlade potpisati tzv. Pakt o budućnosti.
- i 23. rujna države članice Ujedinjenih naroda sastat će se u New Yorku u sjedištu UN-a na povijesnom summitu budućnosti s namjerom potpisivanja budućeg pakta. Očekuje se da će ovaj dokument radikalno ubrzati postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDG) i Agende 2030.
Future Summit održat će se tijekom 79. zasjedanja godišnje Opće skupštine UN-a. Summit se priprema barem od 2022., nakon što je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres opetovano pozvao na preraspodjelu financijskih sredstava za brzu provedbu ciljeva Agende 2030. koje su Ujedinjeni narodi postavili 2015.
Iako će ovaj povijesni sastanak zasigurno imati utjecaja na većinu svjetske populacije, korporativni mediji o njemu su vrlo malo izvještavali, a nezavisni mediji gotovo nimalo. Jedno pitanje o kojem su izvještavali glavni mediji uključuje 77 dobitnika Nobelove nagrade i svjetskih vođa koji potpisuju pismo u kojem se žale da su reference na fosilna goriva uklonjene iz Pakta za budućnost. Reference su kasnije ponovno umetnute nakon što je pismo objavljeno.
Rasprava o fosilnim gorivima uklapa se u UN-ov narativ o nadolazećoj propasti povezanoj s klimatskim promjenama. Upravo je ta panika oko klimatskih promjena dovela do sazivanja Summita budućnosti i poziva na jačanje infrastrukture UN-a.
Tema summita – „Jednostrana rješenja za bolje sutra” – ilustrira cilj ovog sastanka. Riječ je o jačanju, pa čak i transformaciji UN-a kako bi se bolje nosio s krizama koje će se pojaviti u nadolazećim godinama.
UN se usredotočuje na nekoliko potencijalnih planetarnih hitnih situacija, uključujući klimatske promjene, rat, gubitak bioraznolikosti i degradaciju okoliša. UN tvrdi da su ove potencijalne krize prevelike da bi ih mogla riješiti samo jedna nacionalna država i stoga zahtijevaju veću suradnju i organizaciju među državama članicama UN-a.
“Shvaćamo da se multilateralni sustav i njegove institucije, s Ujedinjenim narodima i njihovom Poveljom u središtu, moraju ojačati kako bi držali korak sa svijetom koji se mijenja. Moraju biti sposobni za sadašnjost i budućnost – učinkoviti i sposobni, spremni za budućnost, pravedni, demokratski, pošteni i reprezentativni za današnji svijet, uključivi, umreženi i financijski stabilni”, stoji u najnovijem nacrtu pakta za budućnost.
Kao što je The Last American Vagabond (TLAV) prethodno izvijestio, očekuje se da će budući summit uključivati pozive da se UN transformira u “UNO 2.0”.
Globalni šokovi zahtijevaju globalnu vladu
Treći nacrt Pakta o budućnosti objavljen je 27. kolovoza i trenutno ga ispituju države članice UN-a. Ovaj nacrt nastavlja raspravu o “globalnim šokovima” i kako će ti šokovi zahtijevati globalni odgovor.
Na primjer, odjeljak pod naslovom “Ojačat ćemo međunarodni odgovor na složene globalne šokove” navodi da postoji potreba za “koordiniranim i višedimenzionalnim međunarodnim odgovorom na složene globalne šokove i središnju ulogu Ujedinjenih naroda u tom pogledu.”
Ujedinjeni narodi definiraju “složene globalne šokove” kao događaje koji “uzrokuju ozbiljne poremećaje i nepovoljne posljedice za značajan dio zemalja i svjetskog stanovništva”. Ti bi šokovi zahtijevali “višedimenzionalni odgovor s više dionika, cjelokupnom vladom i cijelim društvom”.
U dokumentu se navodi da “oružani sukob” ne predstavlja složen globalni šok, ali može dovesti do “višesektorskih utjecaja”.
Ovi potencijalni šokovi zahtijevali bi aktiviranje “platformi za hitne slučajeve” koje bi Ujedinjenim narodima mogle dati više ovlasti da odgovore na ove očite hitne situacije. U dokumentu se kaže da će UN pružiti državama članicama “protokole za sazivanje i operacionalizaciju platformi za odgovor na hitne situacije temeljene na fleksibilnim pristupima za odgovor na niz različitih složenih globalnih šokova”.
Dok UN tvrdi da se te platforme za hitne slučajeve sazivaju samo “na ograničeno vremensko razdoblje” i ne predstavljaju stalnu instituciju ili tijelo povezano s nacionalnim suverenitetom, kritičari UN-a strahuju da se te platforme za hitne slučajeve koriste kako bi se UN-u dale nove zakonske ovlasti.
TLAV je ranije izvijestio da je poziv za hitnu platformu sličan pozivu UN-u da proglasi planetarno izvanredno stanje. Organizacije povezane s UN-om, poput Komisije za upravljanje klimom (CGC), prošle su godine pozvale na takvu deklaraciju.
Krajem studenog 2023., neposredno prije otvaranja UN-ove konferencije o klimi COP28, Komisija za upravljanje klimom objavila je izvješće pod naslovom Governing Our Planetary Emergency . U ovom izvješću CGC nastavlja svoju tezu za ažuriranje naših ideja o upravljanju.
Poziv na planetarnu izvanrednu situaciju dolazi od zloglasne, ali opskurne skupine Rimskog kluba. U izvješću CGC-a iz studenog 2023. čak se navodi da je vjerovanje u “polikrizu” “prepoznato u radu Projekta planetarne hitne pomoći Rimskog kluba”. Ovo pozivanje na Rimski klub otkriva još jedan razlog zašto bi javnost trebala biti zabrinuta zbog poziva na planetarno izvanredno stanje i tvrdnji o prekoračenju planetarnih granica
Rimski klub poziva na proglašenje planetarne izvanredne situacije najmanje od 2019. objavljivanjem svog “Planetarnog plana za izvanredne situacije”. Izvješće bi trebalo biti ažurirano u kolovozu 2020., nakon početka COVID1984. Plan za izvanredne situacije Rimskog kluba opisan je kao “putokaz za vlade i druge dionike za transformaciju naših društava i gospodarstava kako bi se obnovila ravnoteža između ljudi, planeta i prosperiteta”.
U konačnici, poticanje platforme za hitne reakcije kao dio Sporazuma za budućnost ima za cilj ojačati ideju da se čovječanstvo suočava s planetarnom hitnom situacijom koja zahtijeva povećanje utjecaja i autoriteta UN-a. Dok dokument izbjegava izraz svijet ili svjetska vlada, preferirajući umjesto toga multilateralizam ili globalno upravljanje, rezultat je isti: UN s više ovlasti za djelovanje koji prisiljava nacionalne države da slijede njegove naredbe.
Na primjer, u odjeljku pod naslovom “Transformacija globalnog upravljanja”, dokument UN-a ističe “Akciju 41”:
“Transformirat ćemo globalno upravljanje i ponovno osnažiti multilateralni sustav kako bismo odgovorili na izazove i iskoristili prilike danas i sutra.”
Ovaj odjeljak opisuje brojne načine na koje Sporazum za budućnost ima za cilj transformirati Ujedinjene narode i omogućiti im da se pozabave hitnim situacijama s kojima se suočava naš planet.
Usklađivanje financijskog sustava
Najnoviji nacrt Pakta o budućnosti također pokazuje konkretne načine na koje bi se “međunarodna financijska arhitektura” trebala reformirati tako da “pravično podržava zemlje u slučaju sustavnih šokova i čini financijski sustav stabilnijim”.
Konkretno, odjeljak 82 navodi da je “sve veća učestalost i intenzitet globalnih gospodarskih šokova” usporio napredak prema postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a. Rješenje je, prema paktu, “prepoznati ulogu posebnih prava vučenja (SDR) u jačanju globalne financijske sigurnosne mreže u svijetu osjetljivom na sustavne šokove”.
SDR-ovi se ne smatraju valutom, već “deviznim rezervama” koje zemljama članicama MMF-a omogućuju razmjenu SDR-ova za valutu koju drže članice MMF-a. Zanimljivo je da je još 2013. nezavisni istraživač James Corbett upozorio na mogućnost da SDR postane “svjetska rezervna valuta”.
Pakt za budućnost jasno pokazuje da će SDR-ovi doista igrati važnu ulogu u transformaciji međunarodnog financijskog sustava.
“Pozdravljamo obveze da se SDR-ovi u vrijednosti od preko 100 milijardi dolara usmjere u zemlje u razvoju, istovremeno naglašavajući hitnost provedbe ovih obveza prema zemljama u razvoju što je prije moguće”, kaže se u nacrtu.
U nacrtu se također navodi da će UN pozvati države da “nastave istraživati opcije za dobrovoljno preusmjeravanje najmanje polovice SDR-ova iz alokacije za 2021., uključujući putem multilateralnih razvojnih banaka, uzimajući u obzir relevantni pravni okvir i karakter posebnih prava vučenja koje se moraju čuvati kao rezerve”.
Ostale preporuke nacrta uključuju poziv Međunarodnom monetarnom fondu da “istraži sve opcije za daljnje jačanje globalne financijske sigurnosne mreže” kako bi zemlje u razvoju mogle odgovoriti na “makroekonomske šokove”.
“Akcija 55” kaže: “Ubrzat ćemo reformu međunarodne financijske arhitekture kako bi mogla odgovoriti na izazove klimatskih promjena.”
Pakt ponovno spominje multilateralne razvojne banke i poziva te institucije da “povećaju dostupnost, dostupnost i utjecaj klimatskog financiranja za zemlje u razvoju” i da podrže te zemlje u razvoju strategija za borbu protiv klimatskih promjena.
Nekoliko odjeljaka nacrta odnosi se na te banke i njihovu potrebu da “mobiliziraju dodatno financiranje” kako bi “podržali prilagodbu klimatskim promjenama i implementirali i razvili tehnologije obnovljive energije i energetske učinkovitosti”.
U dokumentu se više puta spominju te “Multilateralne razvojne banke” i jasno je da će one biti važan dio sustava UN-a 2.0. TLAV će ispitati ove institucije u budućim izvješćima.
Navedeni cilj reforme međunarodnog financijskog sustava za financiranje ciljeva održivog razvoja i Agende 2030. podsjeća na nedavne komentare glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa, koji je pozvao na “novi trenutak iz Bretton Woodsa”, pozivajući se na zloglasni međunarodni sporazum iz 1944. koji je doveo do uspostave MMF-a. Na sastanku u Bretton Woodsu također su usvojena pravila monetarnih odnosa između neovisnih država, uključujući obvezu svake zemlje da jamči konvertibilnost svojih valuta u američke dolare.
Guterres je istaknuo da je MMF u 2022. dodijelio 650 milijardi dolara SDR-ova, pri čemu su zemlje Europske unije dobile 160 milijardi dolara SDR-ova, a afričke zemlje samo 34 milijarde dolara.
Nadalje, dokument UN-a o budućem summitu pod naslovom What would it deliver? pozvao na globalni financijski sustav koji radi za sve.”
„Transformirana međunarodna financijska arhitektura odgovara svrsi, uključivija je, pravednija, reprezentativnija, učinkovitija i otpornija, odražavajući svijet danas, a ne svijet kakav je izgledao nakon Drugog svjetskog rata. Ova arhitektura od samog početka ulaže u ciljeve održivog razvoja, zaštitu klime i buduće generacije.”
Ovi zahtjevi odražavaju slične zahtjeve iznesene na “Summitu za novi globalni sporazum o financiranju” u lipnju 2023. u Parizu, Francuska. Summit, koji je predvodio francuski predsjednik Emmanuel Macron, pozdravio je 50 šefova država, predstavnike nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva kako bi razgovarali o naporima za ponovno uspostavljanje ravnoteže međunarodnog financijskog sustava u sklopu kontinuiranog nastojanja prema Agendi 2030. i ciljevima neto nule.
Francuska vlada rekla je da je cilj sastanka bio “sklapanje novog sporazuma između [globalnog] Sjevera i Juga” koji bi bolje opremio nacije za borbu protiv siromaštva i klimatskih promjena. Summitu su nazočili američki predsjednik Joe Biden, njemački kancelar Olaf Scholz, tadašnji britanski premijer Rishi Sunak i brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva. Uz šefove država, summit su podržali, između ostalih, Zaklade Otvoreno društvo, Zaklada Billa i Melinde Gates i Zaklada Rockefeller.
Na temelju prethodnih izjava UN-a i nacrta pakta za budućnost, jasno je da je reorganizacija financijskog sustava bitan dio njegovih planova.
Ako postoji ikakva šansa da se spriječi potpisivanje Pakta o budućnosti, uspostava hitnih platformi i moguće proglašenje planetarne izvanredne situacije, moramo brzo proširiti vijest.
Također bismo trebali uložiti našu energiju u stvaranje alternativnih, paralelnih sustava koji se mogu izravno natjecati s tehnokratskom državom.
