Gatesova mreža teži još većoj moći: Član uprave Gavija želi postati šef WHO-a!
Čovjek iz Saveza za cjepiva Gavi, koji je suosnovao Bill Gates, želi doći na čelo Svjetske zdravstvene organizacije. Indonezijski ministar zdravstva Budi Gunadi Sadikin zalaže se za to da se međunarodne zdravstvene preporuke snažnije provode kroz državne mjere. Istodobno bi veliki financijeri poput Zaklade Gates trebali imati mogućnost sudjelovanja u preoblikovanju globalnog zdravstvenog sustava. Nakon lockdowna, obveznog cijepljenja i pravila 2G, to bi kod mnogih građana moglo (i trebalo) upaliti alarm.
WHO bi ubuduće trebala imati veći politički utjecaj. Kako bi se to ostvarilo, indonezijski ministar zdravstva Budi Gunadi Sadikin želi snažnije obvezati vlade na djelovanje. Na Svjetskom zdravstvenom summitu 11. listopada u Berlinu kandidat za nasljednika čelnika WHO-a Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa izjavio je: „Moramo uvjeriti političke čelnike kako bi preporuke postale mjere.“ Najveći izazov jest preporuke zdravstvene politike doista pretočiti u političko djelovanje. Upravo član upravnog odbora Saveza za cjepiva Gavi želi, dakle, osigurati da smjernice međunarodnih zdravstvenih stručnjaka češće rezultiraju odlukama nacionalnih vlada.
Neprijateljsko preuzimanje?
Iza ove inicijative stoji tijesna isprepletenost međunarodne zdravstvene politike, privatnih zaklada s milijardama dolara i industrije cjepiva. Sadikin je član upravnog odbora Gavi-ja, gdje svoja mjesta imaju i Zaklada Gates, WHO te predstavnici proizvođača cjepiva. Indonežanin ondje službeno zastupa svoju zemlju i Butan. Svojom kandidaturom za čelno mjesto u WHO-u mogao bi ubuduće voditi organizaciju koja blisko surađuje s Gavi-jem i od Saveza za cjepiva prima znatna financijska sredstva. To bi se moglo nazvati i neprijateljskim preuzimanjem.
Koliki su razmjeri novčanih tokova pokazuje revidirani godišnji financijski izvještaj WHO-a za 2025. godinu. Sama Zaklada Gates osigurala je 11 posto prihoda programskog proračuna WHO-a. Daljnjih 10 posto stiglo je od Gavi-ja. Dva blisko povezana financijera zajedno tako čine 21 posto prihoda programa. Europska komisija osigurala je 8 posto, a Njemačka tek 6 posto. Milijarder iz Microsofta Bill Gates preko svoje zaklade tako financira znatan dio programa WHO-a, a istodobno je jedan od najvažnijih financijera Gavi-ja.
Gavi svoje postojanje uvelike duguje Gatesovim milijardama. Već je 1999. tadašnja Zaklada Bill & Melinda Gates obećala 750 milijuna dolara početnog financiranja. Savez za cjepiva pokrenut je 2000. godine na Svjetskom gospodarskom forumu (WEF) u Davosu. Od tada je zaklada jedan od najvažnijih financijera saveza. Tek u lipnju 2025. najavila je dodatnih 1,6 milijardi dolara za razdoblje od 2026. do 2030. godine. Privatni multimilijarder tako preko svoje zaklade može ostvarivati znatan utjecaj na financiranje međunarodnih programa cijepljenja, a preko predstavnika zaklade sudjelovati i u važnim odlukama.
Preustroj međunarodnog zdravstvenog sustava
Sadikin želi ubuduće velike financijere snažnije uključiti i u preustroj međunarodnog zdravstvenog sustava. Na berlinskoj panel-diskusiji usporedio je preustroj WHO-a, Gavi-ja i drugih zdravstvenih institucija s poslovnim spajanjima i preuzimanjima. Za to treba razgovarati s „dioničarima“, objasnio je. Bivši bankar pritom je upotrijebio upravo pojam koji označava vlasnike udjela. Izrijekom je naveo Zakladu Gates i velike industrijske države. Najprije bi države članice trebale navesti koje su im zadaće potrebne. Nakon toga trebalo bi s najvažnijim financijerima pregovarati o tome koje bi se funkcije spojile, ukinule ili ponovno raspodijelile.
To je krajnje upitna predodžba međunarodne zdravstvene politike. Privatne zaklade s milijardama trebale bi sudjelovati u pregovorima o preustroju moćnih organizacija čije preporuke utječu na politiku brojnih država. Građani ne biraju ni uprave takvih zaklada ni vodstvo WHO-a. Unatoč tome, njihove odluke i preporuke mogu imati dalekosežne posljedice za njihov svakodnevni život. Koliko daleko taj utjecaj smije sezati i kojim su sukobima interesa izloženi sudionici stoga treba biti predmet političkog preispitivanja.
Digitalne potvrde o cijepljenju trebale bi biti uvedene
Sadikinove ranije izjave pokazuju da je otvoren i prema dalekosežnim međunarodnim zdravstvenim kontrolama. Već je na summitu B20 u studenome 2022. godine zagovarao globalno priznate digitalne zdravstvene potvrde prema standardima WHO-a. One bi ljudima trebale omogućiti dokazivanje statusa cijepljenja ili testiranja kako bi mogli putovati. Takve standarde želio je uvesti i u sklopu izmjene Međunarodnog zdravstvenog pravilnika. Time bi se sloboda kretanja mogla uvjetovati međunarodno priznatim zdravstvenim potvrdama.
U Njemačkoj i Austriji građani su tijekom godina korone iskusili kakve posljedice mogu imati prisilne zdravstveno-političke mjere. Lockdowni, zabrane izlaska, pravila 2G i obvezno cijepljenje duboko su zadirali u temeljna prava. Necijepljeni su djelomično bili isključeni iz društvenog života, putovanja su im bila otežana, a egzistencija ugrožena zbog pritiska na njihova radna mjesta. Vlade su svoje odluke opravdavale zaštitom zdravlja, pritom se pozivajući i na međunarodne preporuke. Politička odgovornost za te zahvate bila je na nacionalnim donositeljima odluka. Sada upravo mogući novi čelnik WHO-a želi potaknuti provedbu međunarodnih preporuka kao obvezujućih smjernica u djelovanju država.
Prijeti globalni režim prisile WHO-a i Gavi-ja
Report24 je već izvijestio o planovima WHO-a i Zaklade Gates za širenje digitalno umreženih sustava cijepljenja. Međunarodni zdravstveni registri i globalno kompatibilne potvrde mogu znatno olakšati provjeru statusa cijepljenja. Čim vlade takve sustave povežu s ograničenjima pristupa, evidentiranje medicinskih podataka pretvara se u instrument državne kontrole. Sadikinovi zahtjevi za međunarodnim zdravstvenim potvrdama i snažnijom političkom provedbom preporuka WHO-a u tom kontekstu zaslužuju posebnu kritiku.
U svibnju 2027. države članice WHO-a odlučit će o nasljedniku Tedrosa. Na službenom popisu nalazi se sedam kandidata, među njima i Sadikin. Njegova povezanost s Gavi-jem, planovi za uključivanje velikih financijera i podrška digitalnim zdravstvenim potvrdama poznati su. Poznata je i njegova želja da međunarodne zdravstvene preporuke praktički pretvori u obvezujuće smjernice. Godine korone pokazale su koliko brzo vlade mogu ograničiti slobode svojih građana u ime zaštite zdravlja. Sada član upravnog odbora Gavi-ja želi voditi WHO i snažnije prenositi njegove preporuke u političko djelovanje. Financijeri već sjede za stolovima na kojima se donose odluke. Račun za državne prisilne mjere na kraju ispostavlja se građanima.
