Šefica EU na WEF-u otvoreno pohvalila globalizaciju i nastavak provođenja klimatske agende.
Na skupu WEF-a posebno je važno pratiti govore političara koji na bilo koji način utječu na cjelokupnu politiku u svijetu ili Europi. Naravno, u takve “elite” spada i korumpirana šefica EU Ursula von der Leyen, koja svake godine u Davosu ima svoj panel govornika.
U svom govoru na summitu WEF-a u Davosu, čelnica EK osvrnula se na prvu četvrtinu ovog stoljeća i identificirala strategije budućeg djelovanja.
Cijeli govor možete poslušati ovdje, u nastavku ćete pronaći bitne stvari koje naznačuju budući smjer briselske politike…
Na razini EU jačaju kritike na račun neprozirnih milijardskih poslova s Pfizerom i ponovnog naoružavanja Ukrajine, što se može pripisati Ursuli von der Leyen.
Utoliko se ugodnije osjeća kada jednom godišnje u siječnju može biti veliki kreator i vizionar među svojim vršnjacima. Takav je bio slučaj na ovogodišnjem summitu WEF-a, gdje je u utorak ujutro održala govor koji je bio koliko dugotrajan toliko i prijeteći, pred užarenim očima osnivača WEF-a i arhitekta “Velikog resetiranja” Klausa Schwaba.
Odmah na početku istopilo se u starim danima: prije 25 godina hiperglobalizacija je dosegla svoj vrhunac. Lanci opskrbe postali su globalni u zoru povezanog svijeta u kojem se nadalo da će tehnologija donijeti “prosperitet i mir”.
U to vrijeme euro je tek bio uveden u EU. Globalno gospodarstvo je podijeljeno i svjetski čelnici raspravljali su o zajedničkom djelovanju na WEF summitu: “Bilo je to obećanje integriranog svijeta koji se temelji na suradnji”, rekla je.
Četvrt stoljeća kasnije, svijet je još uvijek povezan, ali se pojavljuju nove crte rascjepa. Svjetska trgovina i tehnologija cvjetaju, ali posvuda se pojavljuju nove prepreke.
“Lanci opskrbe su naoružani ili su se pokazali krhkima kada pandemije izbiju bez upozorenja.”
Prema von der Leyen, infrastruktura je ponekad ugrožena – pri čemu, naravno, ne misli na Sjeverni tok, već na podmorske kablove u Baltičkom moru (za koje je već potvrđeno da su nesreće) ili u blizini Tajvana.
Slijedi nevjerojatna rečenica: “Kooperativni svjetski poredak koji smo zamišljali prije 25 godina nije postao stvarnost. Umjesto toga, ušli smo u eru intenzivnog geostrateškog natjecanja.”
Čelnik EK nastavlja: “Umjesto svijeta koji je doveden u red, sada postoji natjecanje za sirovine, trgovačke putove i nove tehnologije. Za to vrijeme pred nama se pojavljuju prepreke kao što su carine, sankcije itd.”, kaže neironično, zanemarujući neučinkovitih 15 EU-ovih sankcionih paketa protiv Rusije…
Nadalje, von der Leyen preporučuje:
“Moramo raditi zajedno kako bismo spriječili ovu utrku. Ni u čijem interesu nije raskinuti okove globalne ekonomije. Moramo modernizirati pravila kako bismo očuvali našu održivost i koristili našim građanima.”
Ovdje, pak, zaboravlja spomenuti da su te “prednosti” za građane EU nevjerojatna regulatorna manija, deindustrijalizacija i gubitak konkurentnosti, u čemu bruxelleski jugernaut doista nema konkurencije nigdje u svijetu.
No, da je do nje, ova džungla propisa ne bi trebala biti problem. Budući da se svijet mijenja, to se mora učiniti i sa stajališta EU – zbog čega je ona zadužila alumnija WEF-a i bivšeg šefa ECB-a Maria Draghija da izradi “mapu puta” za Europu koja će biti predstavljena sljedeći tjedan.
To uključuje dekarbonizaciju i rješavanje problema nedostatka vještina – obično eufemizam za daljnju fluktuaciju stanovništva.
Općenito, prema riječima von der Leyen, Europa je spremna prihvatiti izazove. Objasnila je da se mora preispitati prethodna strategija i “razmišljati izvan blokada i tabua kako bi se napravila potrebna promjena.”
Shvaća da je zaostala u globalnom natjecanju i želi mobilizirati kapital kako bi Europa krenula naprijed – ali bez osporavanja destruktivne politike EU-a.
Želi ostati pri – bez ikakvih promjena – svom “Zelenom dogovoru” za EU, posebice nakon Trumpove najave da će se povući iz Pariškog klimatskog sporazuma.
Neuspješna energetska tranzicija, koju pokazuje njezina domovina, koja je sada u padu, ne predstavlja problem za Leyen:
“Čista energija je jeftina, stvara dobra radna mjesta i jača našu neovisnost”, kaže čelnik EK, ne priznajući da vjetroelektrane i solarne elektrane ne mogu preživjeti bez subvencija.
A spomenutu energetsku neovisnost vidimo u Njemačkoj, koja se, kad ne puše vjetar i kada je oblačno vrijeme, u potpunosti oslanja posebno na francuske nuklearne elektrane.
Njen govor je orvelovski u svom najčišćem obliku…
Također, prema njezinim riječima, postoji sveukupna potreba boljeg povezivanja sustava dekarbonizacije, za što ima u izgledu novi plan od veljače.
Na temelju toga želi odmah poučiti cijeli svijet:
“Svi će kontinenti morati ubrzati svoj prijelaz prema nultoj mreži i nositi se s rastućim teretom klimatskih promjena.”
To se ne smije promijeniti: klimatske promjene još uvijek su na vrhu globalne agende.”
Između ostalog, također predlaže neku vrstu sustava djelomičnog socijalnog kreditiranja za poljoprivrednike, tvrtke i investitore (tzv. “Krediti za prirodu”) kako bi se dosegla neto nula.
Novoj američkoj administraciji poručila je: “Nastupat ćemo pragmatično, ali ćemo se uvijek držati svojih načela. Štititi naše interese i promovirati naše vrijednosti – to je europski put.”
Svi znamo za “europske vrijednosti” – odnosno politiku “Europljani traju”.
Kad je riječ o smanjenju birokratije, ona želi uštedjeti novac na pogrešnom kraju: ne treba eliminirati briselski jugernaut, već nacionalni suverenitet.
EU želi stvoriti “jedinstveni regulatorni sustav” za cijelu Europu kako bi privukla inovativne tvrtke umjesto 27 nacionalnih zakona: naziva ga 28. režimom. Inače, za nju su prije svega 450 milijuna građana EU “potrošači”.
Ovdje se želi usredotočiti na više koordinacije i hvali svoj rad u proteklih 5 godina:
“Kada je Europa ujedinjena, postiže mnogo toga. Uspjeli smo i možemo opet.”
Što se tiče covid diktature, neprozirne kupovine genskih injekcija, ratnog huškanja, cenzure, destruktivne klimatske agende itd. može se samo nadati da “to više neće učiniti”.
