Više od 100 zemalja podržava UN-povezani pakt o umjetnoj inteligenciji koji promiče cenzuru i nadzor.
Ovo je dio UN-ova Pakta za budućnost koji je odobren prošle godine. Između ostalog, pakt je promicao i koordiniranu cenzuru, posebice u određenim područjima.
I nije riječ samo o cenzuri, već i o nadzoru, najavljenom uvođenjem digitalnih identiteta, digitalnih valuta, pametnih gradova itd.
AI Action Summit, održan u Parizu ovaj tjedan, rezultirao je s 60 potpisnika koji su prihvatili deklaraciju o “uključivoj i održivoj umjetnoj inteligenciji za ljude i planet”.
Među desecima zemalja su Europska unija (koja automatski uključuje svih 27 država članica) i Komisija Afričke unije, zajedno s Australijom, Brazilom, Kanadom i Kinom – ali ne i SAD ili Velika Britanija (koja je sama već otišla prilično daleko s cenzurom).
Sastanak u Francuskoj okupio je predstavnike vlada, međunarodnih organizacija, civilnog društva (neprofitne organizacije), akademike, istraživače i privatni sektor.
Deklaracija se obvezuje na niz inicijativa UN-a, poput Agende za ciljeve održivog razvoja (SDG) do 2030., koje se obično kritizira zbog uvođenja cenzure i nadzora.
Ostale navedene međunarodne inicijative uključuju UNESCO-ve preporuke o etici umjetne inteligencije i brojne rezolucije Opće skupštine UN-a.
Međutim, dokument potpisan u Parizu govori o pojačanoj međunarodnoj suradnji i boljem koordiniranom međunarodnom upravljanju kao glavnim prioritetima.
Dokument također daje uznemirujuću obvezu da se “kontinuirano bavi rizicima umjetne inteligencije za integritet informacija” (ovo je zabrinjavajuće, s obzirom na to koliko se često “integritet informacija” koristi kao “kodna riječ” za cenzuru).
Kada je riječ o podršci ciljevima UN-ove Agende 2030. i kako to može stati na put slobodi izražavanja, vrijedi zapamtiti da ovaj skup od 17 međusobno povezanih globalnih ciljeva ne podržava samo digitalni identitet, već i cenzuru onoga što vlasti smatraju “prijetnjama integritetu informacija”, što može negativno utjecati na postizanje ciljeva ove agende.
Te prijetnje su navodno “govor mržnje, dezinformacije” itd.
Još jedna inicijativa UN-a, navedena u Pariškoj deklaraciji u Globalnom digitalnom paktu (i s kojom su se složili potpisnici), temelj je za pokretanje Globalnog dijaloga o upravljanju umjetnom inteligencijom i neovisnog međunarodnog znanstvenog panela o umjetnoj inteligenciji kao načinu povezivanja tekućih napora upravljanja.
Globalni digitalni dogovor jedan je od aneksa UN-ova Pakta za budućnost.
Snažno promiče digitalnu identifikaciju (kroz ono što UN, EU, WEF i Zaklada Gates vole zvati Digital Public Infrastructure, DPI), kao i niz politika cenzure i nadzora, povezanih s “borbom i rješavanjem” onoga što se smatra govorom mržnje i dezinformacijama.
Dok Pakt za budućnost tvrdi da ima ugrađene zaštitne mjere privatnosti, također podržava veće prekogranične protoke podataka (dijeljenje).
