Preispitivanje narativa o klimatskim promjenama: Jesu li naši modeli na krivom putu?, piše Andrija Klarić.
Novi znanstveni rad uglednih stručnjaka Richarda Lindzena (MIT) i Johna Christyja donosi fascinantne uvide u to kako se današnje zatopljenje razlikuje od velikih klimatskih promjena u prošlosti Zemlje.
Evo ključnih zaključaka:
Dva različita svijeta: Naša atmosfera ima dva režima – tropski, gdje značajnu ulogu igra efekt staklenika, i ekstratropski (prema polovima), gdje temperaturu reguliraju ogromni zračni vrtlozi koji djeluju kao “toplinska pumpa”.
Povijest vs. Sadašnjost: Velike promjene u prošlosti, poput ledenih doba ili toplog eocena, bile su uzrokovane promjenama u razlici temperature između tropa i polova, dok su temperature na ekvatoru ostajale stabilne. Suprotno tome, zatopljenje u posljednjih 150 godina gotovo je u potpunosti povezano s porastom tropskih temperatura.
Gdje modeli griješe? Autori ističu da moderni klimatski modeli (CMIP6) predviđaju snažno “polarno pojačanje” (brže zagrijavanje polova), ali stvarni podaci mjerenja pokazuju da je taj doprinos u modernom dobu zanemariv i nepravilan.
Zaključak: Ako su staklenički plinovi glavni uzrok, oni bi trebali utjecati primarno na trope. Međutim, autori tvrde da je pogrešno koristiti povijesne klimatske promjene (koje su imale sasvim druge uzroke) kao dokaz za osjetljivost klime na CO2 danas.
Ovaj rad poziva na ozbiljno preispitivanje načina na koji modeliramo budućnost naše klime i važnost prepoznavanja dinamike atmosfere izvan samog efekta staklenika.
