Tako je bilo tijekom cijelog postojanja našeg planeta i tako je i dalje: dok je na jednom mjestu vruće, drugdje je zima. U oba slučaja mogu se zabilježiti čak i rekordi. Klimatski alarmisti, međutim, namjerno biraju upravo ona mjesta na kojima se bilježe rekordno visoke vrijednosti.

Namjerno zanemaruju činjenicu da je klima drugdje sasvim drukčija od one koju su sami predviđali. Al Gore je već prije 20 godina predvidio da će Arktik od 2014. svakog ljeta biti bez leda. I Grenland je trebao zazelenjeti.

No već smo 12 godina nakon tog datuma, a ništa od toga nije istina. Na Arktiku i dalje ima leda čak i ljeti, a Grenland čak ima više leda nego što bi se moglo očekivati.

Klimatski alarmisti već godinama smatraju Grenland jednim od najvažnijih simbola navodno sve brže „klimatske katastrofe“. Najnoviji podaci danskog polarnog portala, međutim, ponovno su u suprotnosti s uobičajenim scenarijima sudnjeg dana.

Od rujna je grenlandski ledeni pokrov na svojoj površini ostvario neto povećanje mase od približno 525 milijardi tona, što je oko 43 posto više od dugoročnog prosjeka.

Dok su nedavni toplinski valovi i suše na europskom kontinentu izazvali uobičajeno ponavljanje priče o navodnom „pregrijavanju planeta“, dalje na sjeveru odvija se sasvim drukčiji scenarij. Grenland bilježi znatan porast mase ledenog pokrova.

Najnoviji podaci dolaze s Polarnog portala, kojim upravljaju Danski meteorološki institut (DMI), Geološka služba Danske (GEUS) i Tehničko sveučilište Danske. Na dan 30. kolovoza takozvana bilanca površinske mase iznosila je 525,2 gigatona.

Jedna gigatona odgovara jednoj milijardi tona. Referentna vrijednost za razdoblje od 1981. do 2010. iznosi približno 368 gigatona. To znači da je aktualna sezona približno 43 posto iznad dugoročnog prosjeka.

Polarni portal izračunava koliko se mase dodaje zbog snijega i koliko se gubi topljenjem, otjecanjem i drugim površinskim procesima. U obzir se uzima i ponovno zamrzavanje otopljene vode.

Gubici zbog odlamanja ledenjaka ili topljenja ledenjačkih jezika u moru, međutim, uključeni su u ukupnu bilancu mase i nisu dio tih 525 milijardi tona. Ovogodišnji trend posebno je zanimljiv.

Sredinom lipnja bilanca površinske mase već je dosegnula gotovo 594 gigatone. Kao što se očekivalo, masa se tijekom ljetnog razdoblja topljenja smanjila, ali je krajem kolovoza i dalje preostalo više od 525 gigatona. Čak i nakon vrhunca ljeta, masa leda na Grenlandu stoga je znatno iznad dugoročnog prosjeka.