Češka i Indija napuštaju klimatsku histeriju.
U Češkoj se proglašava kraj navodne „klimatske krize” i započinje „borba protiv zelenog ludila”. Indija je pak povukla svoju kandidaturu za održavanje UN-ove konferencije o klimi 2028. godine i signalizirala promjenu smjera. Time klimatska religija gubi još vjernika.
Srednjonjemačka radiotelevizija (MDR) ogorčena je što „klimatska politika nije među prioritetima trostranačke koalicije premijera Andreja Babiša”. Upravo stranka automobilista u vladi je preuzela odgovornost za ministarstvo okoliša.
Češka prekida klimatsku histeriju
Njezin čelnik, ministar vanjskih poslova Petr Macinka, neposredno nakon imenovanja jednostavno je „klimatsku katastrofu” proglasio „završenom”. Posljedično je odmah dao rasformirati nekoliko radnih skupina koje su se bavile klimatskom politikom. Sredstva su uskraćena relevantnim „istraživačkim ustanovama”, odnosno klimatskim histeričarima.
Filip Turek, oštar počasni predsjednik Stranke automobilista, prema MDR-u je jednu od najpoznatijih ekoloških organizacija u zemlji doveo u blizinu terorista. Turek je sada službeni češki vladin povjerenik za Europski zeleni plan.
A to što se ministar vanjskih poslova Macinka ruga Zelenima za MDR je, naravno, ravno bogohuljenju. Kada su dvojica zastupnika Zelenih u parlamentu zatražila raspravu o visokim temperaturama, Macinka je rekao: „Pa ljeti je vruće, zimi je hladno, a noću je mračno.”
Međutim, aktualna češka vlada nije se „borbi protiv zelenog ludila” posvetila samo pod utjecajem Stranke automobilista. Ni premijer Babiš iz populističkog pokreta ANO ne propušta nijednu priliku za napad na „klimatske ciljeve” EU-a. Oni su velika pogreška i moraju biti zamijenjeni „zdravim razumom”.
Indija izlazi iz klimatske mašinerije
Predstavnici klimatski angažiranih mainstream medija pokušali su informaciju gurnuti pod tepih. Indija je već u travnju objavila da povlači kandidaturu za UN-ovu klimatsku konferenciju, COP33, koju je najavila 2023. godine. To ima veliku simboličku težinu.
Istina, diplomatski se umirivalo situaciju tvrdnjom da će se i dalje konstruktivno sudjelovati u međunarodnim klimatskim mjerama. Međutim, izračunali su troškove prethodno obećane potpune energetske tranzicije za gospodarstvo u usponu – i procijenili ih previsokima.
Indija je posljednjih godina postala sve zelenija (vjerojatno i zahvaljujući dodatnom CO2) i pritom nije zabilježeno povećanje temperatura. Istodobno se zemlja tradicionalno bori s nedostatkom energije.
U tom se kontekstu dugo oslanjala i na solarnu energiju i energiju vjetra. Sada je, međutim, realno utvrđeno da se promjenjivom proizvodnjom „obnovljivih izvora” ne može osigurati stabilna opskrba.
Stoga se sada oslanjaju na pragmatičnu kombinaciju izvora energije te ponovno pojačavaju rad termoelektrana na ugljen i plin. Posljedica je udaljavanje od religiozno-restriktivnih smjernica globalnog kursa prema neto nultim emisijama koji proizlazi iz UN-ovih konferencija.
