Danski profesor želio je provesti istraživanje koje nije odgovaralo klimatskoj agendi i zbog toga je otpušten sa sveučilišta na kojem je radio.
Propagandisti koji se stalno pozivaju na sumnjivi “znanstveni konsenzus” o takozvanom “globalnom zagrijavanju uzrokovanom ljudskim djelovanjem” više ne spominju sudbinu gotovo svakoga tko na bilo koji način poriče taj konsenzus ili ga čak potkopava znanstvenim dokazima.
Većina tih znanstvenika je otpuštena i nemaju šanse dobiti posao u tom području. A ako ne budu otpušteni, onda im je dopušteno provoditi istraživanja samo u područjima koja izravno ne utječu na klimu.
Znanstvenik s obitelji i hipotekom često si ne može priuštiti takav rizik, pa se jednostavno pridružuje masama i pomaže u stvaranju tog navodnog “konsenzusa”.
To je ujedno i razlog zašto su znanstvenici u takozvanom Clintelu (organizaciji koja okuplja protivnike klimatske agende) uglavnom oni koji su već u mirovini, pa se ne moraju bojati kazne od svog poslodavca.
Slučaj danskog profesora Henrika Svensmarka jasno nam pokazuje kako to funkcionira u svijetu „znanosti“, gdje istraživanja čiji bi rezultati na bilo koji način mogli poremetiti promoviranu naraciju nisu dopuštena.
Znanstvenik već godinama skreće pozornost na glavne uzroke temperaturnih promjena, što mu je ionako stvaralo probleme. Međutim, kada je odlučio provesti temeljitu studiju, čiji bi rezultat definitivno pokazao da je cijela klimatska agenda jedna velika laž, dobio je otkaz sa sveučilišta na kojem je radio.
Danski znanstvenik Henrik Svensmark, poznat po kontroverznom istraživanju kozmičkih zraka i stvaranja oblaka, otpušten je sa Sveučilišta u Kopenhagenu nakon godina unutarnjih sukoba. U intervjuu za danske novine Berlingske, odluku je nazvao “fatalnim udarcem” za svoje istraživanje.
On je jedan od najuglednijih danskih istraživača – i ujedno jedan od najkontroverznijih – ali sada je istraživač svemira i klime Henrik Svensmark, kako sam kaže, “otpušten na dobri stari način” od strane svog poslodavca, Tehničkog sveučilišta Danske (DTU) u Lyngbyju.
Ne isključuje da iza toga stoje politički razlozi. Kako i sam kaže, bio je to dugotrajan proces koji je doveo do njegove konačne smjene.
Istovremeno, Henrik Svensmark ne ustručava se to nazvati “fatalnim udarcem” za područje istraživanja koje je uglavnom sam razvio i s kojim su se istraživači klime diljem svijeta, uključujući i Klimatski panel UN-a (IPCC), morali – često nevoljko – identificirati.
To je uglavnom zato što Svensmarkovo istraživanje ukazuje na ono što on smatra zanemarenim prirodnim faktorom koji stoji iza većine klimatskih promjena koje je Zemlja doživjela. Konačno, ne isključuje da bi odbacivanje moglo biti povezano s njegovom percepcijom kao kontroverznog istraživača.
„Nema ništa kontroverzno u samom istraživanju. Ali istina je da mnogi moje istraživanje doživljavaju kao kontroverzno, iako ne bi trebalo biti“, rekao je.
DTU nije komentirao Svensmarkov otkaz, opisujući ga kao pitanje osoblja. Međutim, ravnatelj svemira DTU-a Henning Skriver potvrđuje da će Svensmarkovo glavno istraživačko područje, atmosferska fizika, sada imati “značajno niži prioritet”.
Zašto je zapravo otpušten?
Svensmark, koji je imao 68 godina i bio poznat po svom radu na kozmičkim zrakama i oblacima, još je uvijek aktivno radio i pripremao novi eksperiment. Samo nekoliko mjeseci ranije, kaže, nadređeni su mu rekli da je njegovo istraživanje važno i da žele da nastavi.
No malo kasnije, iznenada su promijenili smjer i istraživanje je zabranjeno. Svensmarkovo istraživanje odnosi se na utjecaj sunčeve aktivnosti i kozmičkog zračenja na stvaranje aerosola, oblaka, a time i na klimu.
Predloženi mehanizam je u biti jednostavan. Sunčeva aktivnost utječe na količinu kozmičkog zračenja koja dopire do Zemlje. Kozmičko zračenje ionizira atmosferu. Ionizacija može utjecati na stvaranje i rast aerosolnih čestica, od kojih neke postaju jezgre kondenzacije oblaka.
Oblaci, s druge strane, snažno utječu na Zemljinu radijacijsku ravnotežu. Dakle, istraživanje bi sigurno dokazalo da upravo oni imaju glavni utjecaj na klimu, a ne ljudi. A to nije poželjno.
Malo tko shvaća koliki bi golem utjecaj rezultati istraživanja mogli imati na klimatsku politiku, bilo da se radi o samom Zelenom planu ili njegovim komponentama: od ukidanja potrošnje fosilnih goriva, preko energetske politike do raznih propisa ili ugljičnih dozvola.
Svensmarkovo istraživanje bilo je toliko opasno da je moralo biti zabranjeno te je na kraju znanstvenik, koji je dugi niz godina radio na sveučilištu, otpušten.
Upravo se tako stvara često spominjani znanstveni konsenzus: ako nam to ne potvrdite, izgubit ćete istraživanje i posao…
