Norveška upozorava EU da neće odustati od nafte i plina zbog zelene agende.
Norveška će nastaviti razvijati naftna i plinska polja na Arktiku, rekao je ministar energetike Terje Aasland, unatoč pozivima Europske unije za moratorij na bušenje u regiji. EU više ne bi trebala smatrati zemlju svojom “zelenom baterijom”, dodao je.
Politika EU-a prema Arktiku ima za cilj zadržati fosilna goriva u zemlji, smanjiti emisije ugljika i ubrzati zelenu tranziciju, navodeći tvrdnje da se regija neuobičajeno brzo zagrijava.
Bruxelles nastoji utjecati na energetsku politiku Norveške, koja nije članica EU-a, ali je najveći dobavljač plina bloka nakon odluke EU-a da odbije jeftin plin iz Rusije.
„U današnjem geopolitičkom i sigurnosnom okruženju, s obzirom na situaciju s resursima, vjerujem da nastavak aktivnosti u Barentsovom moru služi i norveškim i europskim interesima“, rekao je Aasland za Reuters u intervjuu u ponedjeljak, prvog dana četverodnevne Norveške energetske konferencije ONS u Stavangeru.
Ministar je objasnio da će Norveška razvijati ta područja, ali da će EU sama odlučiti želi li uvesti moratorij na kupnju nafte i plina koji će se proizvoditi. Dodao je da Norveška želi održati proizvodnju i izvoz nafte i plina na približno sadašnjim razinama barem do 2035. godine, pri čemu je proizvodnja u Barentsovom moru ključna za postizanje tog cilja.
Norveška, koja je među deset najvećih svjetskih proizvođača i izvoznika plina, također proizvodi višak energije iz obnovljivih izvora zahvaljujući svojoj opsežnoj mreži hidroelektrana i izvozi ga kako bi pomogla uravnotežiti opskrbu električnom energijom u Europi.
Aasland je dugogodišnju ideju da je Norveška europska “zelena baterija” nazvao “pogrešnom”, naglasivši da “Arktik mora biti dio te rasprave” ako zemlja “želi ostati dugoročni dobavljač nafte i plina Europi”.
Prema podacima Europske komisije, Norveška je posljednjih godina osigurala oko 30 posto uvoza plina u EU, nakon što je Bruxelles prekinuo opskrbu ruskom energijom nakon izbijanja sukoba u Ukrajini. Norveški prihodi od nafte i plina od tada su dosegli rekordne razine, zahvaljujući rastućem udjelu na europskom tržištu plina i naglom porastu cijena nafte i plina nakon gubitka ruskih zaliha.
Tijekom 2025. godine proizvodnja plina u Norveškoj ostala je blizu rekordne razine iz prethodne godine, dok je proizvodnja nafte dosegla najvišu razinu od 2009. godine. Službene norveške prognoze, međutim, pokazuju da bi proizvodnja mogla naglo pasti nakon 2030. godine, osim ako se ne razviju nova polja.
