Klimatska panika je potpuno apsurdna: “Globalno zagrijavanje” navodno je krivo za hantavirus

Klimatska panika je potpuno apsurdna: “Globalno zagrijavanje” navodno je krivo za hantavirus

Advertisements

“Globalno zagrijavanje” navodno je krivo za hantavirus.

Advertisements

Svatko tko je mislio da bi medijskom zastrašivanju možda trebao predah nakon Covida-19 i majmunskih boginja nije se obračunao s klimatskim alarmistima. Najnovija neobična tvrdnja ovih samoprozvanih “stručnjaka”: Klimatske promjene pretvaraju hantavirus u novu globalnu prijetnju. Kao i uvijek, narativ se raspada u prah nakon detaljnijeg ispitivanja činjenica – od ledenih obala Južne Amerike do Europe i sunčane Australije.

To je uobičajena taktika: uzeti tragičan događaj, pomiješati ga s apokaliptičnim vremenskim upozorenjima i poslužiti kao konačni dokaz globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.

Američka web stranica s klimatskim vijestima Grist upada u ovu zamku. Udica je brod za polarne ekspedicije MV Hondius (nije tipičan kruzer, kako se često tvrdi), koji je u travnju trebao prevesti 147 putnika u najudaljenije kutke Antarktike. Putovanje je zasjenila epidemija hantavirusa koja je odnijela tri života.

Objašnjenje koje nude klimatski alarmisti ( uključujući i na ARD-u – usput rečeno, već 2009.! ) jest da klimatske promjene mijenjaju oborine i vegetaciju, što dovodi do većeg broja glodavaca i time širenja virusa. Suše navodno tjeraju štakore u gradove, nakon čega slijede kiše koje stvaraju višak hrane. To zvuči dramatično u teoriji, ali ima malo veze sa stvarnošću.

Advertisements

Promatranje je započelo u Ushuaiji u Argentini. Pogled na kartu svijeta otkriva da se Ushuaia nalazi praktički na (hladnom) kraju svijeta. Klima je tamo usporediva s onom u Prince Rupertu u surovoj, hladnoj Britanskoj Kolumbiji. Ironično, virus izbija na jednom od najhladnijih naseljenih mjesta na Zemlji, a mainstream mediji se pridružuju globalnom zatopljenju.

Za alarmiste postaje još neugodnije kada pogledamo Australiju. Na papiru, australski kontinent je apsolutna noćna mora za proroke klimatskih promjena. Redovito doživljava katastrofalne suše nakon kojih slijede povijesne poplave. Štoviše, Australiju gotovo ciklički pogađaju biblijske najezde miševa i štakora. Da su teorije klimatskih alarmista istinite, Australce bi hantavirus trebao desetkovati davno. Prema australskoj znanstvenoj agenciji CSIRO, stvarnost je potpuno drugačija: Australija je jedini naseljeni kontinent na Zemlji gdje nikada nije potvrđen slučaj hantavirusa kod ljudi. Nula. Ništa. Iako su antitijela otkrivena kod australskih glodavaca – što znači da je virus prisutan – bolest se jednostavno ne manifestira.

Razlog tome je gotovo očit: mnogi virusi su izuzetno osjetljivi na toplinu. Možda je to zato što topla, oštra klima Australije ubija virus prije nego što uopće ima priliku prijeći na ljude i izazvati pustoš. Tropske zemlje poput Filipina i Indonezije također vrlo rijetko doživljavaju takve virusne epidemije. To bi značilo da veća toplina sprječava širenje virusa, umjesto da ga potiče. Uostalom, žarišta epidemija hantavirusa pretežno se nalaze u zemljama s umjerenijom do hladnijom klimom.

Ova apsurdna korelacija između klime i bolesti ne staje ni na europskim granicama. U Njemačkoj, Austriji i Skandinaviji ponavljaju se epidemije hantavirusa (često uzrokovane virusom Puumala, koji prenosi riđa voluharica). Ali to nije zbog “blagih zima uzrokovanih klimatskim promjenama”. Stoljećima su epidemije hantavirusa u Europi snažno povezane s takozvanim godinama bukovog mrijesta – godinama u kojima bukva i hrast proizvode iznimno velik broj žira i bobica. To je potpuno prirodan, biološki ciklus šuma. Više hrane znači više riđa voluharica, što pak znači veći rizik od infekcije tijekom šumarskih radova.

Konačno, još jednom postaje jasno da je problem daleko složeniji nego što ga prikazuju mediji opsjednuti klimom. Mediji koji vole tvrditi da “populisti” previše pojednostavljuju složena pitanja nemaju problema s ponavljanjem mantre “klimatske promjene su krive”, bez detaljnijeg ispitivanja činjenica i brojki.

Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp