UN poziva na borbu protiv „toplinske epidemije“.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je na strašne posljedice klimatskih promjena “uzrokovanih fosilnim gorivima” na čovječanstvo.
Antonio Guterres pozvao je globalnu zajednicu da poduzme korake u borbi protiv onoga što je nazvao “epidemijom ekstremne vrućine” koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta i opterećuje gospodarstva.
Obraćajući se novinarima u četvrtak, šef UN-a je istakao da rastuće temperature „više nisu jednodnevni fenomen“, pri čemu su globalne meteorološke organizacije dokumentovale nagli porast obima, intenziteta i učestalosti ekstremnih vrućina.
Upozorio je da će se situacija “pogoršati”, ako se sve zemlje ne ujedine u nastojanju da ograniče učinke porasta temperatura.
“Ekstremna vrućina je nova abnormalnost”, rekao je, ističući da se milijarde ljudi diljem svijeta suočavaju s ekstremnim temperaturama i “venu pod sve smrtonosnijim toplinskim valovima”.
Procjenjuje se da vrućina ubije gotovo pola milijuna ljudi godišnje, oko 30 puta više od tropskih ciklona, prema UN-u.
Guterres je predložio akcijski plan čiji je cilj pomoći državama da ograniče učinke klimatskih promjena. Prvo je pozvao na jačanje zaštite “najugroženijih”, uključujući gradsku sirotinju, trudnice, osobe s invaliditetom, starije osobe i djecu. Pozvao je na još više sredstava za povećanje sustava upozorenja na vrućinu i povećanje pristupa hlađenju s niskim udjelom ugljika kako bi se pomoglo tim skupinama.
Drugo, šef UN-a je pozvao na veću zaštitu radnika, uključujući nove zakone i propise o radu. On je upozorio da se predviđa da će toplotni stres na poslu koštati globalnu ekonomiju 2,4 biliona dolara do 2030. godine, u odnosu na 280 milijardi dolara sredinom 1990-ih.
Guterres je također pozvao na “jačanje otpornosti” gospodarstava i društava na klimatske promjene kroz “sveobuhvatne, prilagođene akcijske planove za toplinu, temeljene na najboljoj znanosti i podacima”.
Ustvrdio je da osim izravnog utjecaja klimatskih promjena na ljude, one utječu na planet u cjelini, donoseći “sve žešće uragane, poplave, suše, požare, podizanje razine mora” itd.
Prema Guterresu, svi ti fenomeni su “simptomi” “ovisnosti o fosilnim gorivima”, a klimatska neaktivnost bi ih s vremenom samo pogoršala. Pozvao je vlade, posebice zemalja G20, da usvoje nacionalne klimatske akcijske planove usmjerene na postupno ukidanje fosilnih goriva.
Guterresov govor uslijedio je dan nakon što je nadzorna služba EU-a za klimatske promjene 22. srpnja proglasila najtoplijim danom u povijesti. Prema Službi za klimatske promjene Copernicus, globalna prosječna površinska temperatura zraka dosegnula je 17,15 C (62,9 F), što je najviše očitanje otkako se počelo pratiti indikator 1940. godine.
Zaključak autora: Globalno zatopljenje svakako je jedna od najvećih prevara modernog doba, ali planovi koje globalna elita ima s ograničenjem co2, izuzetno su opasni i pogubni za čovječanstvo.
