Vatikan je potvrdio da će papa Franjo početkom prosinca otputovati u Dubai kako bi prisustvovao klimatskom summitu UN COP28.

Papa Franjo otputovat će u Dubai od 1. do 3. prosinca 2023., “u povodu predstojeće Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP28)”, priopćio je Vatikan, dodajući da je Papa odgovorio . na poziv “Njegove Visosti šeika Mohammeda bin Zayeda Al Nahyana, predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata”.

Papa Franjo označio je borbu protiv takozvanih klimatskih promjena kao obilježje svog 10-godišnjeg pontifikata te je u listopadu izdao apostolsku pobudnicu u kojoj upozorava da se svijet “urušava i da se možda približava točki preokreta” zbog globalnog zatopljenja. 

U pismu pod naslovom Laudate Deum (Slava Bogu), papa je prozvao Sjedinjene Države po imenu, okrivljujući “neodgovoran način života” za raspirivanje klimatske krize.

„Ako uzmemo u obzir da su emisije po pojedincu u Sjedinjenim Državama otprilike dvostruko veće od onih koji žive u Kini i oko sedam puta veće od prosjeka najsiromašnijih zemalja, možemo zaključiti da je raširena promjena u neodgovornom načinu života povezana sa zapadnim model bi imao značajan dugoročni učinak”, tvrdi on.

Papa je također prozvao “osporavatelje” klimatskih promjena, inzistirajući da “više nije moguće sumnjati u ljudsko – ‘antropsko’ – podrijetlo klimatskih promjena”, jer je globalno zatopljenje uzrokovano “koncentracijom stakleničkih plinova u atmosfera”, što je 423 čestica na milijun iz lipnja 2023.

„Nitko ne može zanemariti činjenicu da smo posljednjih godina svjedoci ekstremnih vremenskih nepogoda, čestih razdoblja neobičnih vrućina, suše i drugih prosvjednih povika na zemlji, koji su samo neki opipljivi izrazi tihe bolesti koja pogađa sve. ,” napisao je.

“Unatoč svim pokušajima negiranja, zataškavanja, zataškavanja ili relativiziranja ove problematike, znakovi klimatskih promjena su tu i sve su očitiji”, ustvrdio je.

Franjo je često kritizirao “politiku straha” i “alarmizam” kao neprijatelje demokratskog procesa, ali je također raspirivao strah od nadolazeće klimatske apokalipse kako bi potaknuo ljude na djelovanje.

Posljedice klimatskih promjena nazvao je “katastrofalnima”, ustvrdivši da je atmosfersko zagrijavanje “globalni problem s ozbiljnim implikacijama” i “jedan od glavnih izazova s ​​kojima se čovječanstvo danas suočava”.

Štoviše, prošle je godine papa rekao da su klimatske promjene postale “hitno stanje”, prepustivši se upravo onom alarmizmu koji je osudio.

Prošlog kolovoza grupa od više od 1600 eminentnih znanstvenika, uključujući i dva dobitnika Nobelove nagrade, objavila je “Svjetsku deklaraciju o klimi”, u kojoj su otvoreno izjavili: “Ne postoji klimatska hitna situacija”.

“Znanost o klimi degenerirala je u raspravu temeljenu na uvjerenjima, a ne u zdravu samokritičnu znanost”, tvrdili su znanstvenici, nabrajajući niz razloga za svoje kritike.

U deklaraciji se, primjerice, tvrdilo da su se klimatski modeli pokazali neprikladnima za predviđanje globalnog zatopljenja, da ugljični dioksid (CO2) nije zagađivač i da klimatske promjene nisu povećale prirodne katastrofe.

“Geološka arhiva otkriva da je klima na Zemlji varirala otkad planet postoji, s prirodnim hladnim i toplim fazama”, navodi se u tekstu. “Malo ledeno doba nije završilo sve do 1850. Stoga ne čudi da sada prolazimo kroz razdoblje zagrijavanja.”

Svijet se zagrijao “znatno manje nego što je predvidio IPCC na temelju modeliranog antropogenog utjecaja”, primjećuje list, a jaz između stvarnog svijeta i modeliranog svijeta “nam govori da smo daleko od razumijevanja klimatskih promjena”.

Ne postoje statistički dokazi da globalno zatopljenje povećava uragane, poplave, suše i slične prirodne katastrofe ili ih čini sve češćim, navodi se u dokumentu. “Međutim, postoje brojni dokazi da su mjere za smanjenje CO2 štetne koliko i skupe.”