Svjetski program protiv komaraca, u vlasništvu Sveučilišta Monash, a financira ga Zaklada Billa i Melinde Gates, eksperimentalna je operacija koja navodno ima za cilj iskorijeniti bolesti koje prenose komarci kao što su denga groznica, Zika, žuta groznica i chikungunya.
Globalna operacija ima projekte u 14 zemalja i tvrdi da je tijekom proteklog desetljeća zaštitila 11 milijuna ljudi od vektorskih bolesti. Ti projekti uključuju oslobađanje milijardi genetski modificiranih komaraca.
Za početak, u jajašca komaraca ubrizgava se bakterija Wolbachia. Nakon što budu pušteni, očekuje se da će se pariti s domaćom populacijom komaraca i iskorijeniti vrste koje šire bolesti kao što su denga groznica, chikungunya, Zika virus i žuta groznica.
“Uzgajamo te komarce koji sadrže bakteriju Wolbachia i zatim ih puštamo u zajednice u kojima se bakterije Wolbachia šire u populaciji divljih komaraca”, kaže Scott O’Neill, mikrobiolog sa Sveučilišta Monash u Melbourneu, Australija, i direktor Svjetske agencije Program protiv komaraca.
Masovni pokusi s komarcima ne uzimaju u obzir selektivni pritisak i svojstva otpornosti kod komaraca i patogena
Ali program ne uzima u obzir razvoj rezistentnih svojstava kod komaraca ili patogena. Postoje dokazi da transgeni komarci Aedes aegypti prenose gene u prirodnu populaciju. Kakav pritisak to stvara na populaciju komaraca i patogene koje oni prenose? Priljev bakterija Wolbachia u populaciju komaraca može vršiti selektivni pritisak na genome komaraca i viruse koje prenose, potičući razvoj novih, otpornih patogenih vrsta i sojeva. Ovo biološko ispadanje usporedivo je s pojavom bakterija otpornih na antibiotike zbog selektivnog pritiska antibiotika na specifična svojstva patogena.
Genetski modificirani komarci ne iskorjenjuju savršeno i sa sigurnošću bolesti koje prenose vektori. Mutacije su dokumentirane u genetski modificiranim smrtonosnim sustavima namijenjenim kontroli populacije komaraca. U jednoj su studiji istraživači otkrili da puštanje komaraca s dominantnim smrtonosnim genom uzrokuje pretjeranu ekspresiju toksičnosti koja dovodi do otpornosti u određenim populacijama komaraca. U laboratorijskim studijama otkrili su da su komarci A. aegypti koji prenose bolest otporni i zadržali su 3,5% svoje populacije. Znanstvenici su se složili da je to “prvenstveno zbog inherentnog “curenja” u odgovarajućim sustavima zbog varijabilne transgenske smrtonosne efektorske ekspresije ili funkcije, iako tek treba izvijestiti o nasljednom preživljavanju zbog mutacija u genetskim komponentama sustava”.
Istraživači su također rekli da postoji “potencijal za genetski slom sustava smrtonosnosti kroz rijetke spontane mutacije ili selekciju za inherentne supresore.”
Ove mutacije mogu dovesti do otpornih vektorskih bolesti koje je još teže iskorijeniti i/ili liječiti nakon što zaraze ljude.
Zaklada Gates gradi tvornicu za uzgoj komaraca u Brazilu i zarađuje na eksperimentima s cjepivom protiv denga groznice
Zaklada Gates vraća svoju “filantropiju” na ulice Brazila. Zaklada Gates izdvaja 55 milijuna dolara za eksperimentalno cjepivo protiv denga groznice i financira razvoj tvornice za uzgoj komaraca koja će godišnje oslobađati 5 milijardi genetski modificiranih komaraca.
Kada je Svjetski program protiv komaraca prvi put pokrenut u Brazilu 2011., njihove pilot studije pokazale su da Wolachia smanjuje rizik od komaraca Aedes aegypti koji prenose viruse. Iako ovo može pomoći u smanjenju vektorskih bolesti u kratkom roku, moglo bi dovesti do ponovnog oživljavanja bolesti otpornijih na lijekove.
Prvi živi eksperiment s komarcima u Brazilu održan je u rujnu 2014. u Rio de Janeiru. U 2017. godini uz pomoć Zaklade Oswaldo Cruz (Fiocruz), koju vodi Ministarstvo zdravstva, provedeni su veliki pokusi. Deset godina kasnije, rezultati ovog eksperimenta su katastrofalni. Danas je u Americi prijavljeno više od 2,8 milijuna slučajeva denga groznice. Od ovih zemalja, Brazil je izvijestio o drugom najvećem broju slučajeva, s 1.104,5 slučajeva na 100.000 ljudi. U prvih pet tjedana 2024. bilo je 364 855 prijavljenih slučajeva infekcije denga groznicom, što je učestalost bolesti četiri puta veća nego u istom razdoblju 2023. godine.”
Bloomberg i drugi potkupljeni mediji tvrde da “globalno zatopljenje” uzrokuje porast denga groznice. Oni iznose te tvrdnje bez ikakvog istraživanja ekoloških i genetskih uzroka ove vektorske bolesti u Brazilu. O mogućim posljedicama pokusa s komarcima u zemlji nema govora.
Stoga ne čudi da je brazilsko Ministarstvo zdravstva odobrilo novo cjepivo protiv denga groznice 2023. , postavši prva zemlja u svijetu koja je ponudila eksperimentalno cjepivo putem svog javnog zdravstvenog sustava. Zaklada Gates, koja je financirala masovne pokuse s komarcima, također stoji iza ovog pokušaja masovnog cijepljenja i želi profitirati od kontinuiranih neuspjeha njihovog masovnog pokusa s komarcima.
