Rizik od raka zbog prerađene hrane, opasnost je koja puzi iz supermarketa.
U vrijeme kada prosječni čovjek provodi više vremena ispred mikrovalne pećnice nego za pravim štednjakom, nova studija sa Sveučilišta Južna Florida dolazi kao grom.
Jer znanost dokazuje: industrijski prerađena hrana nije samo nezdrava – ona zapravo može potaknuti rak.
Studija objavljena u renomiranom časopisu “Gut” pod naslovom “Integracija lipidomike s ciljanom, jednostaničnom i prostornom transkriptomikom definira nerazriješeno proupalno stanje kod raka debelog crijeva” nemilosrdno otkriva kako pretjerana konzumacija gotovih proizvoda može povećati rast favoriziran rak debelog crijeva.
Glavni osumnjičeni: Omega-6 masne kiseline koje se nalaze u praktički svakom gotovom proizvodu, od smrznute pizze do čokoladica.
Omega-6 masne kiseline i rak debelog crijeva
“Šokantno je ono što se promijenilo u našoj prehrani od 1950-ih”, objašnjava voditelj studije dr. Timothy Yeatman. “Ogroman porast omega-6 masnih kiselina u našem tjelesnom salu ide ruku pod ruku s porastom industrijske proizvodnje hrane.” Posebno pikantno: Istraživači su pregledali 81 uzorak tkiva pacijenata oboljelih od raka debelog crijeva i otkrili pravu poplavu omega-6 u tumorima.
Te se masne kiseline u tijelu pretvaraju u upalne tvari – izvor hrane za stanice raka. Problem nije samo u velikoj količini omega-6 masnih kiselina. Studija također pokazuje da postoji 70 posto manje protuupalnih prostaglandina u tumorima. To je kao da zapalite požar i istovremeno pošaljete vatrogasce kući.
Ironija priče: Dok prehrambena industrija prodaje svoje proizvode kao “praktične” i “moderne” uz sve sofisticiranije marketinške strategije, mi stvaramo savršene uvjete za rast raka u našim tijelima. Jeftina biljna ulja koja se nalaze u gotovo svakom gotovom proizvodu poslovični su vuk u janjećoj koži. Dr. Yeatman upozorava: “Ovaj razvoj ne utječe samo na rak crijeva. Isti mehanizmi vjerojatno igraju ulogu u srčanim bolestima, dijabetesu i Alzheimerovoj bolesti.”
“Ušteda” vremena pri jelu može vam skratiti životni vijek
Što možemo učiniti? Odgovor je koliko jednostavan koliko i neugodan: povratak pretežno neprerađenoj hrani i dalje od industrijski proizvedenih proizvoda. Maslinovo ili kokosovo ulje umjesto jeftinih biljnih ulja, svježe namirnice umjesto gotovih jela.
Dobre vijesti: istraživanja već rade na novim terapijskim pristupima koji se temelje na prirodnim aktivnim sastojcima kao što su tamjan, kurkuma i CBD ulje. No do tada, svatko tko odvoji vremena za proučavanje popisa sastojaka ispred police supermarketa ulaže u svoje zdravlje.
Revolucija gotove hrane u posljednjih nekoliko desetljeća mogla bi nas skupo stajati. Možda je vrijeme da se sjetimo što je zapravo prava hrana – prije nego što nas naše tijelo podsjeti. Vrijeme koje uložimo u pripremu dobre hrane vjerojatno će nam se višestruko vratiti dužim životnim vijekom i boljom kvalitetom života.
