Studija je pokazala da visoko prerađena jeftina hrana mijenja naš mozak.
Sveobuhvatna studija koja je koristila sken mozga otkrila je da ultra-prerađena hrana uzrokuje strukturne promjene u područjima mozga koja kontroliraju glad i žudnju. Ova industrijski prerađena, jeftina hrana u biti reprogramira ljudsko prehrambeno ponašanje – i time nas čini još ovisnima o njoj.
Nova studija pod nazivom „Konzumacija ultra-prerađene hrane utječe na strukturni integritet moždanih regija povezanih s hranjenjem neovisno o i putem masnog tkiva“ donosi nove nalaze. Istraživači su otkrili da ultra-prerađena hrana – jeftina brza hrana koja u izobilju ispunjava naše supermarkete – čini se mijenja ljudski mozak na način da dovodi do stalnog prejedanja.
Gotovo 30 000 skeniranja mozga odraslih osoba srednje dobi otkriva strukturne abnormalnosti u moždanim regijama poput hipotalamusa, amigdale i nucleus accumbens. Ta područja ljudskog mozga kontroliraju naše emocije, našu motivaciju i naše prehrambene navike. U konačnici, važna su za našu samokontrolu kada je u pitanju unos hrane.
Promijenjena struktura mozga zbog grickalica i gotove pizze?
Prema znanstvenicima, zadebljanje u lateralnom okcipitalnom korteksu – području mozga koje obrađuje vizualne podražaje – bilo je posebno upečatljivo. Drugim riječima, ljudi koji redovito konzumiraju UPF-ove – ultra-prerađene proizvode – očito jače reagiraju na vizualne podražaje hranom. To bi moglo objasniti zašto mnoge šarene slike tako iznenađujuće dobro funkcioniraju za brzu hranu. Ali to nije sve: Ispitanici su također pokazali povišene razine upale – na primjer, C-reaktivni protein – kao i kritične metaboličke markere poput povišenih triglicerida i pretjerano visokog šećera u krvi (glikirani hemoglobin). Dijabetes se ne događa sam od sebe.
What 300 grams of ultra-processed food a day does to your diabetes risk https://t.co/xcImSBF26Q #nutrition #health #diabetes #prevention #UPF #diet #research #publichealth #glycemicrisk #foodadditives pic.twitter.com/AQr1F8Tjop
— News Medical (@NewsMedical) June 18, 2025
Na temelju podataka, autori studije pretpostavljaju da ova visoko industrijski manipulirana hrana – često obogaćena emulgatorima, aromama i kemijski modificiranim biljnim mastima – ima ogroman utjecaj na naš mozak, bez obzira na tjelesnu težinu. Ne radi se o debljini ili mršavosti. Radi se o sastavu tih proizvoda koji uzrokuje neuravnoteženost neurotransmitera, potiče upalu u mozgu, pa čak i utječe na crijevnu floru. Drugim riječima, ljudi se razboljevaju iznutra prema van.
Savršena ovisnost: šećer, mast, sol – i maksimalna profitna marža
Ova hiperprerađena hrana je također konstruirana da bude “hiper-ukusna” – izraz koji u biti znači što je moguće više izaziva ovisnost. Šećer, mast i sol kombiniraju se u točno pravim količinama kako bi pokrenuli naš sustav nagrađivanja – koji aktivira dopamin, a mozak kaže: “Još ovoga!” Nije ni čudo, dakle, da toliko ljudi stalno osjeća žudnju – i više ne može reći “ne”, čak ni kada su im tijela odavno odustala.
Samo pet dana ultra-prerađenih proizvoda može poremetiti obradu inzulina u mozgu. Rezultat? Poremećen apetit, nekontroliran unos kalorija – i stalan osjećaj da jednostavno morate “brzo nešto pojesti”. Trikovi prehrambene industrije nadaleko su poznati već dugi niz godina, ali glavni mediji radije šute. Zašto? Možda zato što zdrav, izbirljiv potrošač nudi malo koristi sustavu. A možda i zato što sami profitiraju od opsežnog oglašavanja visoko prerađene gotove hrane.
Pretilost i takozvane “bolesti civilizacije” nisu isključivo rezultat konzumiranja previše kalorija. Radije su rezultat promjena u ponašanju koje proizlaze iz konzumacije ultra-prerađene hrane pune šećera, jeftinih biljnih masti/ulja, soli, kemijskih pojačivača okusa, aroma i slično.
