Časopis Marie Claire proglasio biološkog muškarca “Ženom godine”.
Neke zemlje BRICS-a ideološki se ne razlikuju puno od zemalja EU-a, što se djelomično odnosi i na LGBTQ i rodnu agendu. Brazil je ovdje posebno u prvom planu, jer trenutno ima najradikalnije zakone u vezi s rodnim identitetima.
Kao i u većini EU, Kanadi i Australiji, u Brazilu je moguće deklarirati se bilo kojeg spola. Nema potrebe za operacijom ili uzimanjem hormona, dovoljna je jednostavna deklaracija.
Više ste puta čitali o slučajevima u kojima su brazilski protivnici transrodne agende osuđeni na relativno oštre kazne. Jedna žena suočila se s do 25 godina zatvora, što ju je navelo da pobjegne iz zemlje i sada živi na nepoznatoj lokaciji u Europi.
Upravo je političarka kojoj se ova progonjena Brazilka obraćala kao muškarcu sada dobila titulu “Žene godine” od strane međunarodnog ženskog časopisa…
Međunarodno priznati ženski časopis proglasio je transrodnog političara “Ženom godine”, čak i nakon što je postao poznat po pokušaju zatvaranja žene koja ga je nazvala “pogrešnim spolom”.
Erika Hilton izabrana je u Gradsko vijeće São Paula u studenom 2020., osvojivši svoje mjesto s velikom većinom glasova.
U vrijeme njezine pobjede, međunarodni mediji su je pozdravili kao “simbolički trijumf” za transrodne osobe. Hilton je bila među 10 kandidatkinja s najviše glasova u cijelom Brazilu i opisana je kao ” jedina žena ” koja je stigla do finala.
Hilton je, međutim, zloglasan zbog svojih pokušaja da zatvori mladu Brazilku jer ga je nazvala “muškarcem”.
Godine 2022. Hilton je prijavio Isabellu Cêpu policiji nakon što je spomenula njegovu pobjedu na izborima 2020. godine.
U intervjuu za Reduxx iz 2022. , Cêpa je izjavila da u vrijeme kada je dala svoje komentare nije ni znala tko je Hilton te je jednostavno rekla da je razočarana kada je čula da je najizabiranija žena u São Paulu biološki muškarac.
Gotovo dvije godine kasnije, Cêpa je optužena za transfobiju zbog seksualnog zlostavljanja Hilton i suočava se s do 25 godina zatvora za taj zločin.
Hilton je potom tijekom kampanje za reizbor rekao svojim pristašama da će, nakon što bude osuđen za zločin, tužiti “transfobe” i novac od nagodbe podijeliti drugim transrodnim muškarcima.
Zahvaljujući tekućoj istrazi koju je pokrenula Hiltonina kaznena prijava, optuženica je pobjegla u Europu, gdje je zatražila azil, postavši prva osoba koja je prepoznata kao žrtva državnog progona zbog suprotstavljanja ideologiji rodnog identiteta.
U profilu u Marie Claireu, Hilton je nazvana “jednim od najutjecajnijih glasova svoje generacije” i pohvaljena zbog svojih “inicijativa koje proširuju prava, preispituju modele rada i stavljaju žene i transrodne osobe u središte rasprava o beneficijama, građanstvu, jednakosti i pristupu”.
Međutim, časopis ne spominje njegov progon Cêpe i prijetnje drugim ljudima koji odbijaju da mu se obraćaju kao ženi.
Na Instagramu je velika većina komentara koji reagiraju na objavu negativna, a mnogi od njih zapravo predlažu ženske kandidatkinje.
„Ovo je jednostavno neprihvatljivo. Milijuni žena u Brazilu, a niti jedna od njih nije bila dovoljno dobra da bude Žena godine. Kako je to moguće?“, odgovorila je organizacija MATRIA, prikupivši preko 7000 „lajkova“, u usporedbi sa samo 4000 za originalnu objavu.
„Odabrati nekoga tko je progonio ženu do te mjere da je morala potražiti utočište u drugoj zemlji – a zatim ga staviti na naslovnicu ženskog časopisa kao ‘Ženu godine’ – mnogo govori o karakteru onih koji su sudjelovali u odabiru“, odgovorio je drugi komentator.
“Toliko žena u Brazilu, a vi još uvijek imate drskosti objaviti takvu naslovnicu. To je za nas ruganje.”
Ovo nije prvi put da se Hilton nalazi na popisu koji odaje počast ženskim postignućima.
BBC je 2022. godine proglasio Hilton jednom od najinspirativnijih i najutjecajnijih žena godine, što je izazvalo negativnu reakciju mnogih Brazilki.
BBC-jeva lista je Hiltona smjestila u kategoriju “politika i aktivizam” i pohvalila ga opisom koji glasi:
“Prva crna transrodna žena izabrana u Nacionalni kongres Brazila. Erika Hilton je aktivistica koja se bori protiv rasizma i za LGBTQ+ i ljudska prava.”
