- Ante Gavranović
- Arhiva portala Epoha, Pixabay
Ravnoteža između slobode izražavanja i odgovornosti za sadržaj
Svijet u kojemu živimo kao društvo znanja ujedno je sve više i društvo medija. Sva društvena iskustva i sve individualno znanje stvaraju i posreduju mediji. U današnje vrijeme nema postojanja bez medija – ni za ljude, ni za teme, ni za razvojna usmjerenja.
Jedan od trendova koji su postavljeni pod znak pitanja jest činjenica da se novinarstvo kao sustav u toj mjeri transformiralo, da se mnogi stručnjaci boje njegova raspada ili ga čak traže, pa zbog toga postaje još nužnijom nova, svjesna profesionalna orijentacija, koja bi reagirala na trendove vremena.
Razumljivo je da takva nova orijentacija svoju legitimnost može temeljiti samo na analizi tekućih problema, od kojih su se mnogi i sami razvili u trendove, koji su sami po sebi logični i uvjerljivi, jer se oponašanjem multipliciraju ili jednostavnim, mnogo puta mehaničkim kopiranjem pretvaraju u masovne pojave. Kao takvi često postaju i društveni ili profesionalni imperativ.
U tom smislu, dakle, valja biti oprezan, jer upravo zbog sklonosti uopćavanju i stvaranju stereotipa, trendovi nisu samo jedna od mogućnosti društvenog ili tehničkog rasterećenja. Oni su konstrukcija s učinkom smanjenja kompleksnosti – prvenstveno one kompleksnosti koja se smatra nepraktičnom, staromodnom i iz različitih razloga suvišnom. U međuvremenu nam je poznato da u našem društvu prožetom gospodarskim, tehničkim i socijalnim natjecanjem najviše izgleda da se pretvore u trendove imaju one ideje, tehnike ili strategije kojima ćemo eliminirati druge i ostaviti ih iza sebe. Profesionalni trendovi imaju i socijalnu i društvenokulturnu konotaciju. No, ipak, oni navješćuju želju i volju za promjenama.
Takve za život društva potrebne promjene najavljuju se na raznovrsne načine: kao zbunjenost, bezizlaznost ili kao puka potreba. Takva stvarna promjena pogađa čovjeka često neočekivano, najčešće onda ako postojeće ne prati kritičkim (od krize sigurnim) pogledom. Kritičko praćenje svijeta oko nas ima preventivnu funkciju. Ono stvara prijelazne zone i ujedno mobilizira sposobnosti za primjereno prevladavanje novih izazova. Tako gledano trendovi su unutarnji kulturni navještaji budućih potencijala koje skriva sadašnjost. Upravo zbog toga što trendovi nisu samo nove pomodne pojave, već su prije svega strategije za prevladavanje promjena i prijelaznih razdoblja, koje imaju socijalnu konotaciju, moramo ih smatrati djelićima vremena u potki kulture u kojima vrijednosti i stavovi dobivaju nova tumačenja.
Kritički promatrati trendove kako bi se iz njih izvukle pouke za budućnost mogu samo oni stručnjaci čiji sustav vrijednosti sadrži i tradiciju i perspektive. Kretanja se mogu prepoznati i ocijeniti samo iz pozicije mirovanja. Samo onaj može mjeriti smjer i tempo trendova tko ima čvrstu referentnu točku. Horizonti se lakše stvaraju na postojanom stavu pod budnim okom nego iz pozicije lagodnosti. Tko, dakle, želi trendove kao takve odrediti i procijeniti njihovu buduću perspektivu, mora biti u stanju razlikovati ih, što uspijeva samo onome tko postojanost traži u promjenama.
Samo onaj tko je kroz iskustva i njihovu refleksiju postao stručnjakom može iz praćenja trendova izvući zahtjeve, upozorenja ili savjete. Kritičko praćenje trendova mora postati trajna zadaća budućnosti na taj način da se takve stručne rasprave uključuju u javni diskurs ili da se neprestano preusmjeravaju.
Transformacija novinarstva posljednjih desetljeća – osobito u digitalnom dobu – radikalno je promijenila način na koji informacije nastaju, cirkuliraju i oblikuju društva. Ovo su ključni aspekti te transformacije i njihov utjecaj na demokratizaciju društva:
Transformacija novinarstva – od tradicionalnog do digitalnog
Tradicionalno novinarstvo – tiskani mediji, televizija i radio – počivalo je na uredničkoj kontroli, profesionalnim standardima i vremenskoj distanci od događaja do objave.
Suvremeno novinarstvo karakteriziraju: Digitalizacija – vijesti se objavljuju online, u realnom vremenu. Fragmentacija medija: Rastući broj izvora informacija, često bez jasne uredničke kontrole. Pad povjerenja u medije: Širenje dezinformacija i komercijalizacija sadržaja. Građansko novinarstvo: Svaki korisnik s pametnim telefonom može postati “izvor”.
Utjecaj na demokratizaciju društva
Transformacija novinarstva ima mbivalentan utjecaj na demokraciju. U pozitivnei učinke možemo svrstati veću dostupnost informacija – ljudi imaju više kanala za informiranje. Dodajmo i demokratizaciju izražavanja – građani mogu sudjelovati u javnom diskursu.Omogućava brže reagiranje javnosti – društvo može brže prepoznati i reagirati na nepravdu ili korupciju.
Postoje, međutim, i ozbiljni negativni učinci. Tu, prije svega, mlslimo na lažne vijesti i manipulacije – teško je razlikovati vjerodostojne informacije. Nadalje, pojava eho-komora i polarizacija – ljudi se zatvaraju u informacijske balone. Sve to prati (nužno) i pad profesionalnih standarda – brzina objave često nadjača točnost i kontekst.
Uloga društvenih mreža u tim promjenama. Društvene mreže (poput Facebooka, X-a, Instagrama, TikToka) središnji su faktor u transformaciji novinarstva. Algoritamsko filtriranje sadržaja – informacije se korisniku serviraju prema algoritamskim interesima, ne prema javnom interesu. Viralnost nad točnošću – emocionalni, kontroverzni ili lažni sadržaji šire se brže od činjenica. Utjecaj influencera i neprofesionalnih izvora – granice između novinara i “kreatora sadržaja” sve su mutnije. Političko oglašavanje i propaganda – društvene mreže postale su alat političkih kampanja, ali i dezinformacija.
Novinarstvo je prošlo kroz duboku transformaciju, uz snažan utjecaj digitalizacije i društvenih mreža. Taj proces je donio više demokratičnosti u pristupu informacijama, ali istovremeno i nove izazove za istinu, povjerenje i pluralizam.
Društvo danas mora pronaći ravnotežu između slobode izražavanja i odgovornosti za sadržaj – a upravo novinarstvo (u nekoj novoj, hibridnoj formi) i dalje ima ključnu ulogu kao “čuvar demokracije”.
