Prema tabloidu, “određeni broj članica NATO-a” predložio je kandidaturu von der Leyen za čelnu poziciju bloka. Istodobno, novine su citirale britanske izvore koji kažu da će London “vjerojatno staviti veto” na taj potez zbog “njezinog lošeg iskustva na čelu njemačkih oružanih snaga”.

List je izvijestio da britanski premijer Rishi Sunak podupire Bena Wallacea, državnog tajnika za obranu, za čelnu dužnost u NATO-u. Wallace je u radio intervjuu u veljači rekao da je zadovoljan svojom trenutnom pozicijom, dodajući da bi vođenje NATO-a bio “sjajan posao”.

U izvješću se kao drugi mogući kandidati navode estonska premijerka Kaja Kalas i kanadska ministrica financija Christia Freeland. San je dodao da je Callas navodno odbio biti nominiran te da Freeland, čija je majka Ukrajinka, “vjerojatno” neće uspjeti jer Ottawa do sada nije uspjela ispuniti NATO-ov cilj da troši 2% BDP-a na obranu.

Von der Leyen imenovana je 2019. najvišom izvršnom dužnosnicom EU-a, nakon što je šest godina bila njemačka ministrica obrane. Njezin rad u njemačkoj vladi bio je mučen nestašicom i kašnjenjima u isporuci opreme Bundeswehra. “Spremnost vojske za raspoređivanje nije se poboljšala posljednjih godina, postala je gora”, rekao je parlamentarni povjerenik za oružane snage Hans-Peter Bartels 2018.

Von der Leyen predvodila je sankcije europskog bloka protiv Rusije i zajedničke napore za obuku i opremanje ukrajinske vojske. Također je pozvala članice EU-a da zauzmu oštriji stav u odnosima s Kinom.

Glavni tajnik NATO-a imenuje se na početni mandat od četiri godine, nakon što države članice obave neformalne konzultacije o tom pitanju.

Stoltenbergov mandat produljen je na još godinu dana nedugo nakon što je u veljači 2022. izbio oružani sukob između Rusije i Ukrajine. Glasnogovornica vojnog bloka predvođenog SAD-om potvrdila je ranije ove godine da glavni tajnik u odlasku, koji je Norvežanin, ne planira dalje produžiti svoj mandat.