Evo zašto mislim da je Wikipedia opasna i da bi je trebalo ugasiti, piše dr. Vernon Coleman.
Cjepivo protiv bolesti COVID-19 najotrovniji je medicinski proizvod koji je ikada stavljen na tržište, no ono, naravno, nije jedino potencijalno smrtonosno cjepivo koje se s velikim entuzijazmom promiče u širokoj primjeni. Cjepiva su od životne važnosti za urotnike i dio su službenog plana za ubijanje i nanošenje štete milijardama ljudi, izazivanje raznih bolesti (uključujući bolesti srca, rak i moždane poremećaje poput demencije) te uzrokovanje neplodnosti.
Postoje mnoga cjepiva za koja smatram da vjerojatno donose znatno više štete nego koristi, no unatoč tome snažno ih promiču neupućeni političari i novinari, a liječnici ih entuzijastično preporučuju i primjenjuju jer od odobravanja cijepljenja ostvaruju golemu dodatnu zaradu, što im daje izvrstan financijski razlog za promicanje tih proizvoda.
Uzmimo za primjer cjepivo protiv HPV-a.
Istina o tom cjepivu zapanjujuća je, no većina liječnika i dalje odobrava njegovu primjenu (i pritom dobro zarađuje). Priča o cjepivu protiv HPV-a pruža još jedan dokaz da je pseudoenciklopedija Wikipedia iskrivljena poput spajalice.
Humani papilomavirus obuhvaća skupinu od približno 200 virusa (zajednički poznatih kao HPV), koji su čest uzrok infekcija. Ponekad infekcija ostaje prisutna cijeli život, a da ne uzrokuje nikakve simptome. Međutim, HPV može uzrokovati bradavice i, što je još ozbiljnije, rak. Naravno, dostupno je cjepivo koje se obično daje djevojčicama i dječacima. Tvrde da ono sprječava rak, ali jednom mi je neki čovjek prodao automobil za koji je tvrdio da odlično vozi i da nema hrđe. Vjerovao sam mu dvadeset minuta, sve dok motor nije eksplodirao, a noga mi propala kroz pod kada sam pritisnuo papučicu kočnice. Ali dobro, te drage farmaceutske tvrtke valjda ne bi lagale?
Farmaceutska industrija i medicinski establišment (koji su međusobno povezani poput dvoje sudionika u utrci s tri noge) svakoga tko ih želi slušati, naravno, uvjeravaju da cjepivo djeluje i da su rizici zanemarivi.
Wikipedia, na koju se uvijek možete osloniti kada treba demonizirati svakoga tko iznosi neugodne istine i pobrinuti se da njezine stranice slijede službenu liniju koju odobravaju farmaceutske tvrtke ili CIA, navodi da su cjepiva protiv HPV-a „sigurna i da se dobro podnose”.
Međutim, izvan Wikipedije i drugih službenih propagandnih izvora, entuzijazam prema cjepivima protiv HPV-a znatno je manji, da se izrazimo blago. Tako je dr. Arthur E. Brawer, s Odjela za medicinu, Odsjeka za reumatologiju, Medicinskog centra Monmouth u SAD-u (koji je, koliko mogu zaključiti, imao sreću izbjeći nož u leđa od urednika Wikipedije), možda manje oduševljen od osobe koja je napisala članak na Wikipediji.
U članku objavljenom u časopisu Journal of Rheumatic Diseases and Treatment dr. Brawer je napisao: „Tijekom proteklih pet godina liječnici iz brojnih zemalja označili su cijepljenje protiv humanog papilomavirusa (HPV) kao uzrok različitih sistemskih poremećaja, teških ozljeda, pa čak i smrtnih slučajeva. Sastojci cjepiva Gardasil i Cervarix sadržavaju skrivene organosiloksane (organosilicijske spojeve) i silicijev dioksid, koji svi mogu uzrokovati biokemijske poremećaje koji izrazito nalikuju metaboličkim poremećajima utvrđenima i kod sindroma kroničnog umora i u ponavljajućem javnozdravstvenom skandalu povezanom s toksičnošću implantata za grudi punjenih silikonskim gelom.”
Dr. Brawer zaključuje: „Bolest uzrokovana cjepivima protiv HPV-a doista je novo i zasebno legitimno oboljenje koje dijeli klinička obilježja sa sve duljim popisom neuroloških sindroma umora. Tu bolest nedvojbeno uzrokuje više toksičnih poremećaja biokemijskih procesa u tijelu, izazvanih emulgatorima, površinski aktivnim tvarima i imunostimulirajućim kompleksima. Bolest uzrokovana cjepivima protiv HPV-a nije psihogena reakcija potaknuta medijima i odvjetnicima, niti je riječ o stanju koje prvenstveno proizlazi iz autoimune reaktivnosti.”
Dodaje i: „U nedavnoj publikaciji Ikede i njegovih suradnika nisu se pojavili novi pacijenti s poremećajima povezanim s cjepivom protiv HPV-a nakon što je japansko Ministarstvo zdravstva prije više od četiri godine povuklo svoju preporuku za cijepljenje.”
Prisjetimo se što je napisala Wikipedia: „Cjepivo je sigurno i dobro se podnosi.”
Doista je krajnje vrijeme da se Wikipedia ukine.
Arthur E. Brawer i Deborah H. Sullivan napisali su i članak pod naslovom „Sve veći koktel štetnih sastojaka u cjepivima protiv humanog papilomavirusa”.
„Bolesti izazvane cijepljenjem stvarna su pojava koja neprestano izaziva žestoke kontroverze”, započinju autori.
Popis nuspojava koje su prikupili obuhvaća: generaliziranu bol, umor, slabost mišića, poremećaje raspoloženja, poremećaje spavanja, letargiju, glavobolju, omaglicu, vrtoglavicu, smanjenu budnost, zujanje u ušima, gubitak sluha, poremećaje motornih živčanih stanica, abnormalan hod, neželjene kardiovaskularne događaje, probavne tegobe, kognitivne poremećaje, drhtanje, napadaje, metaboličke poremećaje, pa čak i iznenadnu smrt.
Smrt je ona neugodna nuspojava zbog koje se nakon toga više ne možete žaliti.
Dvoje autora dodaje: „Postaje sve jasnije da cjepiva Gardasil sadržavaju koktel štetnih kemikalija koje mogu uzrokovati desetke biokemijskih poremećaja u tijelu.”
Prema podacima britanske vlade, Agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (Medicines and Healthcare Products Regulatory Agency) zaprimila je u Ujedinjenom Kraljevstvu između 18. veljače 2007. i 18. veljače 2022. godine 9.909 spontanih prijava sumnji na nuspojave povezane s cjepivom protiv HPV-a. Prijavljeno je da je osam pacijenata preminulo. (Valja napomenuti da se danas općenito smatra kako broj zaprimljenih prijava vjerojatno ne premašuje jednu stotinu stvarnog broja slučajeva jer se većina liječnika ne trudi podnositi prijave. To bi značilo 909.909 prijava nuspojava.) A to je samo u Velikoj Britaniji.
Publikacije iz Italije, Japana, Australije, Kolumbije, Indije, Irske, Danske, Meksika, Norveške, Švedske, Kanade, Francuske, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva izvijestile su o pojavama nakon cijepljenja protiv HPV-a koje pokazuju preklapajuća klinička obilježja sa sindromom kroničnog umora/mijalgičnim encefalomijelitisom, fibromialgijom, sindromom posturalne ortostatske tahikardije, kompleksnim regionalnim bolnim sindromom, neuropatijom malih vlakana i autonomnom disfunkcijom. To je popis simptoma od kojeg bi vam se moglo zavrtjeti u glavi pa biste morali nakratko leći.
Ponovno je teško razumjeti zašto Wikipedia (koja je, podsjetit ću vas, cjepiva opisala kao „sigurna i dobro podnošljiva”) još uvijek nije ugašena. U najmanju ruku, imena, titule, iskustvo i funkcije osoba koje pišu za Wikipediju trebali bi biti javno dostupni.
Kao i svi drugi (po mom mišljenju) opasno jednostrani sadržaji na Wikipediji, i ta je stranica bila anonimna. Pitam se bi li uopće bilo moguće da je stranicu u nekom trenutku uređivala osoba povezana s farmaceutskim tvrtkama koje proizvode cjepiva? Je li to možda moguće?
Dok Wikipedia ne otkrije i ne istraži tajne otvorenosti i poštenja, to nikada nećemo saznati.
Mislim da je razumno reći da Wikipedia nije ni „sigurna ni dobro podnošljiva”. Dokazi da je Wikipedia opasna i pod kontrolom određenih zlonamjernih ljudi doista su opsežni.
Wikipedia je lažna enciklopedija i izvor pomno odabranih i pristranih informacija. Nepoštena je i klevetnička, objavljuje okrutne, manipulativne laži i uvrede, a urotnici i njihovi pomagači koristili su je kako bi demonizirali i uništili svakoga tko se usudi govoriti istinu o bolesti COVID-19, inicijativi Net Zero ili Velikom resetiranju. Jedna je od najopasnijih internetskih stranica, a skupinu amaterskih urednika koji pišu besmislice koje se na njoj objavljuju trebalo bi masovno uhititi zbog sudjelovanja u velikoj prijevari. Ohrabrujuće je, a i nije iznenađujuće, što je čak i Wikipedia priznala da je danas posjećuje sve manje ljudi i da ta internetska stranica privlači sve manje novih pristaša.
U prvim mjesecima 2020. upozoravao sam na ono što sam nazvao prijevarom s koronavirusom. Upozoravao sam na nadolazeće cijepljenje, ukidanje gotovine i ubijanje starijih osoba. Odmah me Wikipedia (i Google), kao kaznu za predviđanje onoga što se pokazalo istinom, proizvoljno proglasila „diskreditiranim teoretičarom zavjere”.
Svatko, pa čak i netko tko ima osobni interes uništiti vam život, može otvoriti stranicu na Wikipediji s vašim imenom. Tu stranicu može ispuniti optužbama, anegdotama, dijelovima stare povijesti (preuzetima iz starih novina), pojedinostima o vašim parkirnim kaznama, komentarima vaših konkurenata i tako dalje. A vi kao žrtva ne možete učiniti ništa. Ne smijete ispravljati ni uklanjati stranicu na Wikipediji na kojoj vas kleveću. Ne možete učiniti baš ništa. Liječnici koji stvaraju sadržaj prihvatljiv establišmentu i koji on odobrava ili ne moraju trpjeti stranice na Wikipediji ili imaju stranice na kojima ih se hvali. Čak i liječnici s milijunima čitatelja i gledatelja mogu biti pošteđeni svijeta uvreda i laži na Wikipediji ako iznose i pišu prihvatljive besmislice te se suzdržavaju od komentiranja tema koje vlade smatraju kontroverznima.
Moje iskustvo s Wikipedijom užasno je. Kada sam posljednji put pogledao prije nekoliko godina, stranica s mojim imenom vjerojatno je bila najnepoštenija, najjednostranija i najnamjernije destruktivna stranica na internetu. Već je jako dugo nisam pogledao i sada mi je to postalo fizički nemoguće. (I Antoinette i ja patimo od posttraumatskog stresnog poremećaja kao posljedice traume koju proživljavamo od 2020.) Danas više nikada ne gledam ništa o sebi na internetu.
Više se ne mogu sjetiti kada sam prvi put počeo pisati članke za svoju internetsku stranicu. To je zasigurno bilo još u 20. stoljeću, a kupio sam nekoliko odgovarajućih domena čim su postale dostupne. Imao sam već popularnu vlastitu internetsku stranicu (www.vernoncoleman.com) mnogo prije nego što je Wikipedia osnovana, a čim je Wikipedia počela s radom, jedan od urednika otvorio je stranicu o meni. Nisam želio imati stranicu na Wikipediji, ali u tome imate jednako malo izbora kao i u ispravljanju laži i dezinformacija koje se ondje objavljuju. Preklinjao sam ih da uklone stranicu, ali Wikipedia poznaje pristojnost jednako malo kao i poštenje.
Stranice na Wikipediji otvorene za moje knjige o gospođi Caldicot i moje knjige o Mladom seoskom liječniku uklonjene su bez ikakva obzira, i to bez ikakva drugog razloga osim činjenice da sam u veljači i ožujku 2020. paniku zbog bolesti COVID-19 opisao kao prijevaru. Tada je stranica s mojim imenom preko noći promijenjena. Naslovi svih mojih knjiga, prevedeni na jezike i objavljeni kod mnogih najvećih svjetskih izdavača, nestali su. Između ostaloga, uklonjen je i podatak da je moja knjiga The Best Dental Care Burnham’s Government Has to Offer Is to Give Citizens a Piece of Rope and Instructions to Tie One End to a Bad Tooth and the Other End to the Door Handle. “Then Slam the Door and Remove the Tooth.” bila objavljena u prijevodima. Uklonjen je i podatak da su se moje knjige nalazile na popisima najprodavanijih knjiga časopisa Sunday Times (kao i na drugim popisima najprodavanijih knjiga). Nestala je i informacija da je prema mojem romanu Mrs Caldicot’s Cabbage War snimljen iznimno uspješan film (koji se i više od dvadeset godina nakon snimanja još uvijek redovito prikazuje na televiziji). Na Wikipediji se objavljuju isključivo negativne recenzije. Uistinu je učinjeno sve kako bi se uništili moj ugled i moj život.
Pojedinosti o svim televizijskim i radijskim emisijama koje sam radio također su uklonjene. Bio sam jutarnji liječnik na televiziji, BBC-jev televizijski savjetnik za gledatelje i liječnik u emisiji The Afternoon Show. Snimio sam tri televizijske serije temeljene na svojoj knjizi Bodypower i tisuće puta gostovao na televiziji i radiju. Preko noći su uklonjeni i podaci o brojnim kolumnama u nacionalnim novinama te mnogim kampanjama, premda sam navodno tijekom trideset godina bio najplaćeniji kolumnist Fleet Streeta.
Godine 2020. urednici Wikipedije primijenili su uobičajene metode istraživanja političkih protivnika te pretražili više od 5000 članaka koje sam napisao za nacionalne novine, tražeći bilo što što bi mogli iskoristiti protiv mene. Pretpostavljam da su se namučili i prolazeći kroz više od stotinu knjiga koje sam napisao, premda vjerujem da su možda preskočili moje romane. Jedino što su pronašli bili su neki članci u novinama The Sun u kojima se opravdano dovodila u pitanje službena vladina linija (koju je dijelio i medicinski establišment), prema kojoj bi do 2000. godine svaka obitelj na svijetu bila pogođena AIDS-om. Bila je to očito apsurdna, histerična besmislica i, gledano unatrag, rani pokušaj da se učini nešto nalik onome što se poslije dogodilo s bolešću COVID-19. (Danas je jasno da su upozorenja o AIDS-u bila uvelike pretjerana.) Nije spomenuto da sam u Ujedinjenom Kraljevstvu prodao tri milijuna knjiga (koje su objavile velike izdavačke kuće), niti da se moje knjige diljem svijeta objavljuju na 26 jezika. Čak je nestalo i ime sveučilišta na kojem sam studirao (Birmingham). O mojim uspješnim kampanjama više se ništa ne spominje. Tako je britanska vlada osamdesetih godina priznala da je izmijenila zakonodavstvo o benzodiazepinima zbog mojih novinskih članaka i kampanja koje su započele više od deset godina ranije. Internetska stranica ostavila je dojam da su sve moje knjige objavljene u vlastitoj nakladi. U stvarnosti su moje knjige objavljivale velike izdavačke kuće u više od pedeset zemalja (uključujući SAD, Rusiju i Kinu). U Ujedinjenom Kraljevstvu moje su knjige objavljivali nakladnici mekih uveza poput Penguina, Pana, Corgija, Arrowa, Stara i Centurya, kao i nakladnici tvrdih uveza poput Macmillana, Thames and Hudsona, RKP-a te Sidgwicka and Jacksona. No Wikipediju ne zanimaju činjenice, istina ni poštenje.
Wikipedia je osnovana na potpuno pogrešnoj i naivnoj pretpostavci: da se može vjerovati cijelom svijetu da će pisati, uređivati i objavljivati sadržaje pošteno i s dobrim namjerama. (Može li netko doista biti toliko naivan? Ili se iza toga krio neki skriveni plan?)
Danas je Wikipedia propagandni stroj vlada i urotnika, a prema mojem uvjerenju uređuje je neugodna skupina često pristranih, anonimnih pojedinaca, među kojima su lažljivci, fanatici, varalice, zaposlenici farmaceutskih tvrtki, pripadnici 77. brigade, agenti CIA-e, neuspješni novinari, psihički bolesne osobe, kronično ogorčeni ljudi, oni koji žele obračunati osobne račune, mrzitelji i školarci koji misle da se samo malo zabavljaju. Specijalizirali su se za objavljivanje djelomičnih citata izvučenih iz konteksta.
Možda postoji nekoliko pristojnih ljudi koji uređuju priloge, ali to je nevažno jer se gube u močvari prijevara i predrasuda. A ako ne možete utvrditi kojim se anonimnim urednicima može vjerovati, onda ne možete vjerovati nijednome od njih. Ljudi koji pišu i uređuju Wikipediju trebali bi uz svoje radove navoditi svoja puna, prava imena i snositi punu pravnu odgovornost za sve što objave.
Oni koji nemaju sreće pa imaju stranicu na Wikipediji i žele ukloniti ili ispraviti pogreške mogu za to angažirati skupog urednika Wikipedije. Neizbježno se može dogoditi da se pogreške već sljedećeg dana jednostavno ponovno vrate, zahvaljujući nekom drugom „uredniku” (ili istom uredniku pod drugim imenom). Platio sam jednom uredniku da to učini nakon što su se na mojoj stranici pojavile grube činjenične pogreške. To me stajalo 500 funti. Sljedećeg dana sve su se pogreške vratile. Platio sam još 500 funti. Naposljetku sam shvatio što se događa. To je internetski ekvivalent korumpiranoj praksi prijetnji da će se restoran spaliti do temelja ako se ne plati reket.
Wikipedia je toliko pristrana da, kada posumnjam u nečije poštenje, vjerodostojnost i pouzdanost, potražim tu osobu na Wikipediji. Ako odgovarajuća stranica na Wikipediji sugerira da je ta osoba pristojna i pouzdana, posumnjam da je vjerojatno riječ o nitkovu koji radi za urotničke skupine. Ako je netko opisan kao teoretičar zavjere, antisemit, fašist i diskreditirana osoba, mogu biti prokleto siguran da je ta osoba vjerojatno dobra, poštena i pouzdana. (Riječ antisemitizam upotrebljava se toliko olako i neprecizno da je gotovo potpuno izgubila svoje značenje.)
Wikipedia je najdestruktivnija internetska stranica koju možete zamisliti, a situaciju neizmjerno pogoršava činjenica da je Google, druge internetske stranice i umjetna inteligencija koriste kao da je riječ o poštenoj, pristojnoj, dobro napisanoj i uređenoj stranici.
Larry Sanger, suosnivač Wikipedije, posljednjih je godina iznosio izrazito kritičke stavove te je u kolovozu 2025. izjavio kako mu je drago što Kongres istražuje korištenje sredstava stranih i američkih vlada za financiranje pristranih uređivanja Wikipedije. Sanger je istaknuo da je Wikipedia „pravi stroj za klevetanje”. Osobe koje su pokušale tužiti Wikipediju zbog klevete suočile su se s velikim poteškoćama. „Problem je”, napisao je Sanger na svojoj internetskoj stranici larrysanger.org, „u tome što su autori Wikipedije obično anonimni, a Zaklada Wikimedia na temelju članka 230. uživa imunitet od takvih tužbi. Osim toga, WMF općenito nije dužan otkriti identitet autora. Koga bi onda tužitelj trebao tužiti?”
Sanger tvrdi da je Wikipedia napustila svoje temeljno načelo neutralnosti i priklonila se progresivnoj ideološkoj pristranosti. U međuvremenu je i sam izbačen s Wikipedije – internetske stranice koju je pomogao izgraditi.
Prema mojem mišljenju, Wikipedia je službena promotivna stranica Velikog resetiranja. Čvrsto sam uvjeren da je Wikipedia, zajedno s Googleom/YouTubeom, učinila više na uništavanju čovječanstva, istine, demokracije i slobode nego bilo koja druga postojeća organizacija te da predstavlja veću prijetnju našoj sadašnjosti i budućnosti nego Rusija, Kina ili mali čovječuljci s Marsa.
Čudno je da Wikipedia redovito prosi za novac. Zaboga, nemojte im ništa davati. Usput se pitam kako je Wikipedia postala toliko bogata. Jesu li svi ti milijuni doista prikupljeni putem skromnih donacija? Kakav financijski odnos Wikipedia ima s Googleom i drugim internetskim stranicama koje njezine stranice koriste kao izvor? Je li Wikipedia ikada primila novac od neke vlade ili obavještajne službe? Ima li Wikipedia veze s CIA-om?
Zbog prijevara i demoniziranja kojima se služi Wikipedia, vjerojatno sam jedini profesionalni pisac koji piše pod svojim pravim imenom, ali u svakodnevnom životu živi pod pseudonimom. A kad malo bolje razmislim, dobro je što nemam na savjesti neke strašne zločine. Nikada mi nije odbijeno osiguranje automobila i nikada nisam osuđen zbog upravljanja motornim vozilom bez važeće potvrde o tehničkom pregledu. Nikada nisam sjedio u kupeu prvog razreda s kartom za drugi razred niti sam odbio ustupiti svoje mjesto u autobusu starijoj gospođi. Jednom ili dvaput uzeo sam dva deserta kada sam večerao u svojem klubu. Bio sam mlad, gladan i vitak te mi nije palo na pamet da sam dodatne deserte trebao poslati u Afriku. Očekujem da će taj zločin sada zauzeti istaknuto mjesto na Wikipediji, budući da sam ga upravo priznao.
Ne zaboravite da Wikipedia nikada ne provjerava sadržaj svojih stranica s osobama na koje se one odnose. U doba provjeravatelja činjenica pomislili biste da bi se barem malo potrudili oko toga. Pogrešno citiraju, izvlače citate iz konteksta i navode materijale koji su, najblaže rečeno, obmanjujući.
Wikipedia je objavila da su me ukorile dvije privatne organizacije koje financira industrija – Komisija za pritužbe na tisak (Press Complaints Commission – PCC) i Agencija za standarde oglašavanja (Advertising Standards Authority – ASA). No Wikipedia je zanemarila istinu.
Kada je britanska Komisija za meso i stočarstvo (Meat and Livestock Commission) podnijela pritužbu zbog moje novinske kolumne u kojoj sam izvijestio da meso uzrokuje rak, Komisija za pritužbe na tisak prevrnula se na leđa poput razigranog psića i odmah stala u obranu interesa mesne industrije. Ponudio sam znanstvene medicinske članke i dokaze vlade koji su potkrepljivali moje tvrdnje, ali PCC nije zanimalo razmatranje znanstvenih dokaza te je jednostavno stala na stranu mesne industrije. Nije mi bilo dopušteno uložiti žalbu na tu potpuno nepravednu odluku.
Britanska Agencija za standarde oglašavanja (ASA) nije ništa bolja. ASA je zabranila oglase za moju knjigu Food for Thought jer sam se usudio u knjigu uključiti savjete o tome kakvu bi hranu trebalo jesti kako bi se smanjila vjerojatnost obolijevanja od raka. Nabrojao sam namirnice za koje je poznato da uzrokuju rak i one za koje je poznato da pružaju određenu zaštitu. Ponovno sam ponudio opsežnu dokumentaciju sa znanstvenim dokazima koji su potkrepljivali sve što sam napisao. No ASA (koju financira novac prikupljen od oglašivača) odbila je razmotriti dokaze i upozorila novine da ne prihvaćaju oglase za moje knjige. (U praksi novine nisu marile za zabranu. Kupio sam cjelostranične oglase i u The Guardianu i u The Observeru za tu knjigu, kao i za druge knjige čije je oglašavanje ASA bez valjanog razloga pokušala zabraniti.)
Za kraj, ako urednici Wikipedije traže reklamni slogan, imam jedan koji savršeno odgovara: „Wikipedia, koju pišu zlikovci za čitanje lakovjernima.”
Nadam se da će sve više ljudi shvatiti da je Wikipedia, nepouzdana lažna enciklopedija, ružna mrlja na internetu i da je tu internetsku stranicu potrebno izbjegavati pod svaku cijenu.
Kao što je Shakespeare napisao u Othellu: „Tko mi ukrade dobar glas, oduzima mi nešto što njega ne čini bogatijim, a mene uistinu ostavlja siromašnim.”
Internet bi bio sigurnije mjesto, na kojem bi ljudi bili bolje informirani, kada bi Wikipedia bila ugašena, a sve njezine stranice trajno izbrisane.
