Ne bole me napadi na mene, ja sam to već odavno prošao, mediji su me cipelarili i vrijeđali bez prestanka za vrijeme dok sam bio u Saboru. Mene te uvrede ne bole, mogu me nazivat plaćenikom, monstrumom, nečovjekom, provokatorom, klaunom, potpuno mi je svejedno jer sam svjestan da sam ulaskom u političku arenu pristao na to. Ne možeš se bavit politikom i kritizirati druge, a da se istovremeno tebe samog ne kritizira.
Ali ono što ne mogu prihvatit jest da se časne i poštene ljude koji ne idu na izbore, koji ne ulaze u politiku, koji pošteno i savjesno rade svoj posao, koji su obiteljski ljudi, napada i vrijeđa.
Govorim o novinaru Denisu Latinu koji je bio sve samo ne kukavica i poltron, koji se suprotstavljao HDZ-u još u doba Franje Tuđmana, takvog čovjeka u komentarima sada Možemovci optužuju da se prodao HDZ-u, pitaju ga koliko je novaca uzeo i slično jer se drznuo dovesti u pitanje politiku Tomislava Tomaševića koji je ruku na srce toliko laži do sad izgovorio da bi se cijela knjiga dala napisati na tu temu.
Grad u njegovom mandatu izgleda zapušteno i oronulo, gradske službe ne funkcioniraju kako treba, a građani su ogorčeni i razočarani načinom na koji on pokazuje svoju (ne)sposobnost vođenja glavnog grada Hrvatske. I to se više ne može sakriti.
Denis Latin je bio čovjek koji je uvijek vikao car je gol, i u doba HDZ-a 90ih, ali i danas kada je na vlasti u Zagrebu lijeva garnitura predvođena Tomaševićem.
Ako je car gol, gol je, da je bilo tko na mjestu Tomaševića i da vodi grad na način kao on, Latin bi ga kritizirao, ne zbog toga tko ta osoba jest, nego zbog onoga što ta osoba radi.
Umjesto da se Možemovci suoče sa svim lažima koje je Tomašević izrekao i svim njegovim promašajima, da traže da se bolje vodi grad, oni napadaju Tomaševićeve kritičare koje pokušavaju karakterno likvidirati, prikazati kao nečasne ljude, nemoralne, prodane, neiskrene, a zapravo sve za što optužuju Latina su oni sami jer da imaju imalo karaktera prvo bi pogledali istini u oči. A istina ne ide u prilog Tomaševiću i to je činjenica. Ali za to nije kriv Latin, nisam kriv ni ja, nisu krivi ni klečavci na trgu, nego sam Tomašević, odnosno način na koji on vodi grad, a koji je dozlogrdio većini u Zagrebu.
Summa summarum, napadajte i vrijeđajte mene, a ne poštene i realne novinare. Ja sam politički neprijatelj Tomislava Tomaševića, a ne Denis Latin. Nije on kriv što ukazuje na Senfove mane, to bi trebao bit posao svakog poštenog novinara, da kritizira vlast koju smatra lošom i neadekvatnom. Nažalost, većina novinara nije imala kičmu 90ih, a nema ni danas, kao što su nekad nekritički dizali u nebesa HDZ, tako danas dižu Tomaševića.
Dragi prijatelji Epohe,
Ukoliko vam se sviđa naš rad i ukoliko ste u mogućnosti, bili bismo vam zahvalni da nas podržite skromnom donacijom, jer kao potpuno neovisni medij iza kojega ne stoje nikakve organizacije, stranke, udruge, kao niti velike korporacije kao sponzori, naš opstanak ovisi upravo o vama, našim vjernim čitateljima. Hvala vam od srca!




