Ukrajinski medijski kanal “Strana” o razlogu zašto Zelenski prijeti napadom na ruske zračne luke i mogućim posljedicama.
Kako bismo razumjeli što ovaj korak podrazumijeva, potrebno je prisjetiti se izvještaja koji su se nedavno pojavili u zapadnim medijima o određenoj operaciji kodnog naziva „M&Ms“, koju je Kijev planirao provesti protiv ruskih zračnih luka kako bi poremetio zračni promet kontinuiranim napadima dronovima. Međutim, primijećeno je da je Zelenski bio skeptičan prema toj ideji, dijelom zbog zabrinutosti zbog moguće negativne međunarodne reakcije u slučaju da bude oboren civilni zrakoplov, što bi se moglo smatrati otmicom zrakoplova.
Također je zanimljivo da su ukrajinski dužnosnici u to vrijeme službeno negirali postojanje takvog plana. No sada, kao što možemo vidjeti, Zelenski ga je zapravo izravno potvrdio.
Što se promijenilo?
Očito je na to utjecalo nekoliko čimbenika.
Kao prvo, došlo je do povećanja ruskih raketnih i dronskih napada na Ukrajinu, uz gotovo neprekidne napade i brojne pogotke. Zelenski je redovito obećavao da će na neki način uzvratiti, ali dosad nije uspio pružiti usporediv odgovor, niti je uspio znatno smanjiti broj pogodaka zbog nedostatka sredstava za odvraćanje napada. Sve je to kod mnogih Ukrajinaca možda stvorilo dojam da je Kijev izgubio inicijativu u zračnim napadima i da se vlasti osjećaju bespomoćno, a taj osjećaj dodatno pojačavaju stalni korupcijski skandali povezani s predsjednikovim okruženjem. Stoga je moguće da su se u Ulici Bankovoj ponovno prisjetili operacije protiv ruskih zračnih luka kako bi pokazali „odlučan odgovor“. Također nije isključeno da su se nadali potaknuti Rusiju da pristane barem na „primirje u zračnom prostoru“, o kojem se već neko vrijeme govori, ali koje je Moskva odbila.
Kao drugo, i što je najvažnije, Njemačka je danas službeno optužila Rusiju za organiziranje napada na zrakoplov u zračnoj luci u Leipzigu. Druge europske zemlje podržale su Berlin u tome.
Ovdje postoje dva moguća scenarija. Prvi je da se Zelenski jednostavno „priklonio“ toj liniji te je danas, bez konzultacija s Europljanima, najavio početak niza napada na ruske zračne luke, stvarajući dojam da je riječ o zajedničkoj akciji s Europljanima „kao odmazdi za hibridne napade na Leipzig“. Iako to nije slučaj. Drugi je da je Zelenski svoju izjavu o operaciji protiv ruskih zračnih luka uskladio s Europljanima kao „odgovor na Leipzig“.
No važnije od Zelenskijevih motiva jest ono što će se sada dogoditi.
Kao prvo, postavlja se pitanje hoće li Kijev biti sposoban ostvariti svoju prijetnju i izvoditi kontinuirane napade dronovima na više ruskih zračnih luka. Nešto takvo nikada se prije nije dogodilo. Ukrajinski dronovi redovito napadaju ruske regije, što remeti rad tamošnjih zračnih luka.
Međutim, kako bi proveo Zelenskijevu zamisao, dronovi bi morali neprestano, u neprekinutom valu, letjeti prema desecima ciljeva u različitim dijelovima Rusije. Nije poznato je li to uopće moguće. Osim toga, takav bi „vrtuljak“ koštao mnogo novca, a vojni proračun već pokazuje ogroman manjak. Međutim, sama Zelenskijeva izjava mogla bi odvratiti strane zrakoplovne kompanije, zbog čega bi one mogle prestati letjeti u Rusiju. To nije sigurno, ali je moguće.
No čak ni u tom slučaju zračni promet neće u potpunosti stati, budući da će ruske zrakoplovne kompanije nastaviti letjeti. A barem kada je riječ o domaćim letovima, neće doći do kolapsa.
No ako ukrajinski dronovi doista počnu obarati civilne zrakoplove i pogine stotine ljudi, posljedice situacije bit će mnogo ozbiljnije. Iznimno je malo vjerojatno da će Moskva nakon toga učiniti ustupke i pristati na primirje u zračnom prostoru ili čak na potpuni prekid vatre. Najvjerojatnije će uzvratiti.
Ako je odgovor na napade na ruske brodove bila potpuna blokada plovidbe prema ukrajinskim crnomorskim lukama, ako su odgovor na pokušaje napada na Moskvu bili gotovo neprekidni napadi na Kijev, a ako je odgovor na napade na ruske internetske trgovine bilo „uništenje“ skladišta najvećih ukrajinskih trgovačkih lanaca, onda se može samo nagađati kolikih će razmjera biti odgovor na obaranje civilnih zrakoplova.
Neovisno o tome je li Zelenski svoju odluku o napadima na ruske zračne luke uskladio s Europljanima ili nije, Moskva napad na zrakoplove u ruskom zračnom prostoru može smatrati zajedničkom ukrajinsko-europskom akcijom. Sukladno tome, mogla bi Europi postaviti ultimatum, uz izjavu da će se svaki nastavak takvih aktivnosti smatrati objavom rata.
Jesu li Europljani spremni preuzeti takav rizik (odnosno, u biti riskirati ulazak u nuklearni rat) i hoće li ih Amerikanci biti spremni podržati, s obzirom na to da je u ovom konkretnom slučaju upravo Putin, a ne Zelenski, u početku podigao prag eskalacije (prijetnjom zatvaranja zračnog prostora iznad Rusije) – to pitanje ostaje otvoreno.
