Pojavilo se zanimljivo izvješće UN-a iz 2010. godine o održavanju stanovništva migracijom.
Studija UN-a iz 2000. analizirala je mogućnost zamjenske migracije za rješavanje demografskih izazova u Europi, Sjedinjenim Državama i drugim zemljama. Studija je izračunala koliko bi milijuna migranata bilo potrebno da se nadoknadi pad stanovništva.
Dokazi o ciljanoj strategiji masovne imigracije?
Kritičari optužuju globalne elite da ignoriraju natalitet i obiteljsku politiku i da se umjesto toga oslanjaju na demografsku manipulaciju – bez demokratskog legitimiteta. Posljedice: društvene napetosti, ekonomske napetosti i politička nestabilnost.
Dok je UN svojedobno opisao migraciju kao “nužnu “, danas upadljivo šuti o posljedicama.
Međutim, studija zaključuje da migracija sama po sebi ne može riješiti te izazove – posebno će mirovinski sustav ostati pod pritiskom bez dodatnih mjera. Alternative poput povećanja dobi za odlazak u mirovinu ili prilagodbe ekonomske politike smatraju se potrebnima.
Iako je izvješće objavljeno prije više od 20 godina, trenutačno se o njemu sve češće dijeli i raspravlja na društvenim mrežama. Često se pretpostavlja da UN planira ciljanu masovnu imigraciju kako bi riješio demografske probleme – ali zapravo je studija bila teorijska analiza , a ne politička preporuka.
Sažetak studije:
Izvješće UN-a “Zamjenska migracija: Je li to rješenje za opadanje i starenje stanovništva?” (21. ožujka 2000.):
Pozadina i ciljevi
Izvješće Odjela za stanovništvo Ujedinjenih naroda analizira utjecaj migracija na pad stanovništva i starenje u zemljama s niskom stopom nataliteta. Cilj je izračunati koliko bi migranata bilo potrebno da se nadoknadi pad stanovništva, pad broja radno aktivnih i sve starije stanovništvo.
Ispitane zemlje i regije
Studija se bavi osam zemalja:
- Francuska
- Njemačka
- Italija
- Japan
- Južna Koreja
- Rusija
- Velika Britanija
- SAD
Osim toga, ispituju se dvije regije:
- Europa kao cjelina
- Europska unija (15 zemalja, od 2000.)
Razdoblje analize obuhvaća razdoblje od 1995. do 2050. godine.
Glavni rezultati
- Pad stanovništva:Bez migracije, mnoge će zemlje doživjeti značajan gubitak stanovništva između 2000. i 2050., uključujući: Npr. Italija (sa 57 milijuna na 41 milijun), Rusija (sa 147 milijuna na 121 milijun) i Japan (sa 127 milijuna na 105 milijuna).
- Starenje stanovništva:Srednja dob raste u zemljama kao što su Japan (s 41 na 49 godina) i Italija (s 41 na 53 godine), dok udio ljudi starijih od 65 godina brzo raste (npr. u Japanu sa 17% na 32%).
- Potrebna migracija za stabilizaciju populacije:
- Da bi ukupna populacija ostalastabilna, Italija bi trebala 12,6 milijuna migranata, a EU u cjelini 47 milijuna.
- Kako bi radna populacija (15-64 godine) ostalastabilna, brojke su čak i veće: Italija 18,6 milijuna, EU 79,3 milijuna.
- Da bi se omjer potpore (radnici i umirovljenici) održao na sadašnjoj razini, Japan bi trebao 524 milijuna migranata, a EU 674 milijuna. – obje nerealne brojke.
- Društveni i ekonomski izazovi:
- Migracije mogu ublažiti pad stanovništva, ali ne mogu spriječiti starenje.
- Zemlje poput Sjedinjenih Država, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva mogle bi lakše integrirati migraciju jer već imaju iskustva s višim stopama useljavanja.
Ersatzmigration
