Poljski građani postavljaju straže na granice kako bi sačuvali državu od najezde migranata, ali Tuskova vlada je ipak pronašla način da ih uvodi i to u manje gradove gdje je svaki treći stanovnik već stranac.
Poljska mnogim Europljanima služi kao protuteža zapadnoj migracijskoj politici. Zatvorena granica s Bjelorusijom, jasne riječi iz Varšave, malo strpljenja za bruxelleske planove preraspodjele. No, daleko od graničnih rampi već se odavno odvija jedan drugi migracijski val: poduzeća i agencije za privremeno zapošljavanje dovode u zemlju stotine tisuća stranih radnika. U pojedinim malim gradovima stranci sada čine gotovo trećinu stanovništva.
Krajem 2025. u Poljskoj je, prema podacima poljskog Državnog zavoda za statistiku GUS, živjelo oko 2,3 milijuna stranih državljana. U roku od godinu dana njihov se broj povećao za gotovo 215.000. Na razini cijele zemlje njihov udio tako iznosi nešto manje od šest posto, a oko 73 posto njih su Ukrajinci. Međutim, državni prosjek prikriva velike razlike među regijama. U Mszczonówu u Mazovječkom vojvodstvu udio stranaca već iznosi 31,7 posto. U Mławi iznosi 27,8 posto. Varšava, nasuprot tome, bilježi 14,5 posto, a Krakov 11,3 posto. U malim industrijskim gradovima demografske se promjene stoga ponegdje odvijaju znatno brže nego u velikim metropolama.
Iza toga prije svega stoji glad gospodarstva za jeftinom radnom snagom. Tvornice, logistički centri, prehrambena poduzeća, proizvođači namještaja i poljoprivredne tvrtke dovode radnike iz inozemstva jer mnogi Poljaci više ne žele prihvaćati te često slabo plaćene i fizički zahtjevne poslove. Posebno su pogođeni manji gradovi i općine u čijoj se okolici nalaze takva poduzeća. Ondje je nekoliko tisuća dodatnih migranata dovoljno da se struktura stanovništva u roku od nekoliko godina drastično promijeni. Kod projekta Olefiny-III energetskog koncerna Orlen u blizini Płocka već je 2023. izgrađeno kontejnersko naselje predviđeno za oko 6.000 stranih radnika.
Poljska je u međuvremenu postala europska velesila u području radne migracije. Samo 2024. godine zemlja je izdala 337.874 prvih dozvola boravka iz razloga povezanih sa zapošljavanjem – više nego bilo koja druga država članica EU-a. Većina ih je izdana Ukrajincima i Bjelorusima – dakle ljudima koji su Poljacima jezično i kulturno znatno bliži nego bilo kakvi stanovnici Bliskog istoka ili Afrike. Ukupno je Poljska 2024. izdala oko 489.000 prvih dozvola boravka te je time zauzela treće mjesto u EU-u, iza Španjolske i Njemačke. Oštra migracijska retorika iz Varšave tako se susreće s gospodarstvom koje u zemlju privlači sve veći broj stranih radnika.
🚨🇵🇱Ukrainian and African migrants in Poland hold a joint protest!
— Mario ZNA (@MarioBojic) September 10, 2026
These migrants, living at Poland's expense, are demanding that authorities extend the legalization of their stay.
Poles have had enough of Ukrainian migrants who show no respect for the Polish people.…
Iskorištavanje putem agencija za zapošljavanje
Poslovanje s radnim migrantima u znatnoj se mjeri odvija preko agencija za privremeno zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju. U Poljskoj sada više od 700.000 ljudi radi u području privremenog zapošljavanja. Međutim, ono što je Državni inspektorat rada PIP utvrdio tijekom svojih kontrola je poražavajuće: 2025. godine utvrdio je nepravilnosti kod 95,8 posto kontroliranih agencija. Ukupno je proveo 210 kontrola u 191 poduzeću. Među ostalim, utvrđeni su nepravilni oblici ugovora, problemi s isplatom plaća, izostanak liječničkih pregleda te kršenja drugih odredbi radnog zakonodavstva.
Osim toga, postoje izvještaji o još gorim metodama. Migranti su poljskim medijima opisivali prenapučene smještaje, naknade za zaštitnu odjeću, liječničke preglede i dokumente za boravak te rad sedam dana u tjednu. Pozornost nadležnih tijela privlače i slučajevi trgovine ljudima te zadržavanja putnih isprava. U svibnju je poljska granična straža uhitila trojicu osumnjičenih koji su, kako se sumnja, putem oko 130 fiktivnih poduzeća podnijeli više od 11.000 lažnih izjava o zapošljavanju stranaca. Prema navodima granične straže, ti su dokumenti služili kao osnova za izdavanje viza i ulazak u Poljsku.
Poljska stroga migracijska politika time ima golemu slabu točku: radnu migraciju. Na granici s Bjelorusijom Varšava protiv ilegalnih ulazaka koristi vojnike, ograde i stroža pravila, dok poduzeća i posrednici u unutrašnjosti zemlje na tržište rada dovode stotine tisuća migranata. Između 2018. i 2023. Poljska je izdala više od četiri milijuna viza za osobe iz država koje nisu članice EU-a. Poslodavci su zahtijevali sve jednostavniji pristup stranim radnicima, dok se politika u javnosti predstavljala kao protuteža zapadnom masovnom useljavanju. No, sve više ljudi u Poljskoj dosta je takve migracijske politike.
🇵🇱 POLAND : More than 500K Polish patriots have taken to the streets to demand an end to migration.
— Khan Fatima (@Khan_Fatimaa1) August 17, 2026
Large protests are happening in Poland
right now against mass migration.
Rival football teams have even come
together to protest.
They hold banners saying "Stop Immigration"…
Ovaj razvoj događaja posebno teško pogađa upravo ona mjesta za koja izvan Poljske gotovo nitko nije čuo. Veliki gradovi još mogu prikriti razmjere toga u ukupnom broju svojih stanovnika. U manjim gradovima već nekoliko tisuća dodatnih migranata ima snažan učinak – i u roku od nekoliko godina dubinski mijenja strukturu stanovništva. Mszczonów s 31,7 posto i Mława s 27,8 posto pokazuju kamo ovaj model može dovesti. Poljska je željela izbjeći pogreške zapadne Europe – a preko stražnjih vrata jeftine radne migracije stvara vlastite probleme.
