Službeni podaci bilježe dolazak 1,933 milijuna migranata, čime je njemačka populacija dosegla rekordan broj. Više imigranata zabilježeno je tek 2022. godine.

Zašto se ovo događa?

Jedan od ključnih uzroka ovog povećanja je rat u Ukrajini. Njemačku je tijekom 2023. godine napustilo oko 1,27 milijuna ljudi, što znači da je neto migracija iznosila 662.964 osobe, što je ujedno druga najveća razina od 2016. godine, pokazuju podaci BZ-a.

Otprilike polovica novih useljenika dolazi iz zemalja Europske unije, dok se taj postotak penje na 63,4% kada se uključe sve europske zemlje i Turska.

Glavne zemlje porijekla migranata su:

• Ukrajina: najveći postotak dolazaka (14,3%), iako je taj broj značajno pao u odnosu na 2022. (41,2%);
• Turska: povećanje na 6,5%;
• Poljska: 5,5%;
• Rumunjska: 9,8%;
• Sirija (izvan EU): 5,3%;
• Azijske zemlje: Čine ukupno 19,5% migranata.

Od svih ljudi koji su napustili Njemačku, njih 70,5% izabralo je europske zemlje, a većina je otišla u:

• Rumunjsku: 13,6%;
• Ukrajinu: 12,2%;
• Poljsku: 7,2%.

Kakav je odnos Nijemaca prema migracijama?

Mišljenja građana o migracijama i dalje su duboko podijeljena.

Prema istraživanju agencije Insa, 71,1 posto ispitanika smatra da migranti iz zemalja s jakim islamskim utjecajem predstavljaju “sigurnosni rizik za Njemačku”. Nasuprot tome, samo 9,1% ne dijeli ovo mišljenje, dok 19,8% nije željelo odgovoriti.

Demografske promjene i društveni izazovi

Rekordna populacija dovela je do rasta cijena nekretnina, povećane prometne gužve i ozbiljnih problema u zdravstvenom sustavu. Posebno zabrinjavajući utjecaj bilježi se u obrazovnim ustanovama, gdje demografske promjene među djecom školske dobi, posebice u područjima s velikim brojem neeuropske djece, dodatno kompliciraju situaciju.