Uništavanje se nastavlja: Španjolska vlada namjerava dati državljanstvo najmanje 300.000 Afrikanaca godišnje.
Španjolska vlada je neusporedivo najradikalnija među vladama zemalja EU u svemu, počevši od podrške neograničenoj razmjeni ljudi, preko radikalne klimatske politike do promicanja planova Agende 2030.
Također, nedavne poplave u regiji Valencije pokazale su da je španjolska vlada aktivno uključena u uništavanje vlastitog stanovništva tako što je u početku odbijala poslati pomoć, ili joj se čak aktivno odupirala.
A 200-tinjak brana koje je vlada otkazala (opet kao dio klimatske agende) bili su razlog zašto su poplave bile tako razorne.
Zemlja, koja se stoljećima prije oslobodila islama, također je snažno islamizirana zahvaljujući vladinoj politici, a trenutno je u Španjolskoj aktivna razmjena Španjolaca, posebice s Afrikancima.
Bilo bi logično da – s obzirom na jezičnu i kulturnu kompatibilnost – Južnoamerikanci budu pozvani u tu zemlju, ali Sánchezova vlada posebno cilja na regiju subsaharske Afrike, gdje gotovo nitko ne govori španjolski, a normalni IQ je negdje oko 70, te sjever Afrike, gdje radikalizam često dolazi od muslimana.
Španjolska vlada planira masovnu naturalizaciju afričkih migranata. Stotine tisuća ljudi treba dobiti španjolsku putovnicu pod izlikom da se moraju boriti protiv nedostatka kvalificiranih radnika i starenja stanovništva.
No, upozoravaju ekonomisti, a desničarska stranka Vox pokušava preokrenuti taj trend.
Španjolska socijalistička vlada je pod pritiskom. Oporba već dva mjeseca traži ostavku premijera Pedra Sáncheza, koji je navodno upleten u korupcijski skandal bivšeg ministra prometa Joséa Luisa Ábalosa.
Sanchez poriče optužbe – i nastavlja marljivo raditi na ostvarenju svojih političkih ciljeva.
To posebno vrijedi za politiku useljavanja. Premijer i njegova Partido Socialista Obrero Español (PSOE; Španjolska socijalistička radnička stranka), koji zajedno s lijevim savezom Sumar čine manjinsku vladu, čvrsto se drže svog kursa dobrodošlice.
“Mi Španjolci smo djeca imigracije, nećemo biti roditelji ksenofobije”, nedavno je upozorio Sanchez u parlamentu. Njegova ministrica za migracije Elma Saiz izjavila je za novine El País: “U Španjolskoj više nije dovoljno ne biti rasist. Moraš biti antirasist.’
Godišnje bi trebalo boraviti najmanje 300.000 ilegalaca
Neposredno prije Saiz je nasmijan izašao pred kamere i najavio opsežnu reformu Uredbe o strancima. Počevši od svibnja, vlada planira odobriti boravišne i radne dozvole za oko 300.000 ilegalaca godišnje.
Do stupanja na snagu novog propisa moraju ispuniti samo uvjet da su ilegalno boravili u zemlji dulje od šest mjeseci. Nije jasno koliko migranata trenutno ilegalno živi u zemlji od 48 milijuna ljudi.
Međutim, Ministarstvo unutarnjih poslova javlja da je samo ove godine u Španjolsku stiglo najmanje 54.000 migranata bez valjanih dokumenata.
Prema Eurostatu, statističkom uredu EU-a, od 2015. u Španjolskoj je podneseno ukupno oko 800.000 zahtjeva za azil. U prvoj polovici 2024. bilo ih je manje od 90.000. Država je jedna od vodećih u EU u ovoj kategoriji.
Migranti koji su u zemlju ušli prije studenog 2021
Premijer Sanchez već je u listopadu putovao u Afriku i potpisao sporazume s Mauritanijom, Senegalom i Gambijom o tzv. cirkulatornoj migraciji. Sporazumi su usmjereni na migrante koji dolaze u Španjolsku kao sezonski radnici i zatim se vraćaju u svoju domovinu, “s ugovornim jamstvom da će biti ponovno pozvani sljedeće sezone”, prema ministarstvu unutarnjih poslova.
Koliko imigranata svake godine tim putem dolazi nije navedeno u ugovorima.
Drugi planirani zakon, s druge strane, postavlja vrlo konkretan broj. U travnju je donji dom španjolskog parlamenta velikom većinom glasova usvojio popularnu inicijativu – samo je desničarska stranka Vox glasala protiv – kojom se zahtijeva status legalnog boravka za 500.000 ilegalaca.
Jedini uvjet je da su migranti u zemlju ušli prije studenog 2021. Još nije jasno kada će Senat, drugi dom španjolskog parlamenta, glasovati o projektu.
Vlada navodi dva razloga za svoj promigracijski kurs. S jedne strane, apelira na humanost i referira se na vremena kada su stotine tisuća Španjolaca emigrirale u potrazi za boljim životom u druge zemlje, primjerice tijekom Francove diktature ili kao posljedica ekonomske krize 2012. godine.
Baby boomeri odlaze u mirovinu
Sve se češće pojavljuje argument starenja društva i navodnog nedostatka kvalificiranih radnika. Ministar migracija Saiz govori o potrebi za 250.000 novih radnika godišnje.
Ekonomist Javier Díaz-Giménez nedavno je objasnio da će u sljedećih 20 godina, prema trenutnim izračunima, 14,1 milijun Španjolaca otići u mirovinu.
“Nema alternative masovnom useljavanju ako želimo rast bruto domaćeg proizvoda i želimo isplatiti mirovine svim baby boomerima koji će uskoro otići u mirovinu”, naglasio je Díaz-Giménez.
Španjolska središnja banka došla je do sličnog zaključka u travnju kada je objavila izvješće da će Španjolskoj trebati oko 25 milijuna imigranata u sljedećih 30 godina.
Ekonomistica Carmen Gonzales Enriques iz think tanka ” Real Instituto Elcano ” ima drugačiji stav. Ranije ove godine, u izvješću je navedeno da većina imigranata radi u niskoproduktivnim sektorima gospodarstva, te da je stopa zaposlenosti imigranata niža od stope zaposlenosti domaćeg stanovništva.
Desničarska stranka Vox samo ograničeno može skupljati bodove kod birača
Kao rezultat imigracije, stanovništvo je poraslo za 20 posto od prijelaza u tisućljeće, a da se ekonomska uspješnost po glavi stanovnika nije približila onoj u susjednim europskim zemljama.
“Moramo preispitati vezu između imigracije i ekonomskog i socijalnog modela koji naša zemlja želi”, zatražila je stranka ističući da za visoke brojke useljenika nisu zaslužne samo odluke socijalista, već i Demokršćanske narodne stranke. (PP; Narodna stranka) vlada.
Jedina stranka koja se protivi razmjeni stanovnika – 2024. godine, prema Državnom uredu za statistiku, udio stranaca porastao je na rekordnih 13,5 posto – je desničarska stranka Vox.
No, njihova rezervisanost nije usmjerena protiv imigranata kao takvih, već prvenstveno protiv migranata iz afričkih i muslimanskih zemalja.
Desničarska stranka oko svog predsjednika Santiaga Abascala izričito pozdravlja Latinoamerikance zbog zajedničke kulture, povijesti i jezika. Unatoč ovom diferenciranom pristupu, Vox samo djelomično postiže rezultate kod glasača.
Kako prenosi portal Politico, Abascal and spol. trenutno 14 posto u anketama. U odnosu na parlamentarne izbore 2023. godine to bi bilo povećanje od dva postotna boda. Međutim, razlika između PSOE (28 posto) i PP (34 posto) još uvijek je velika.
