Zamjena stanovništva uspješno se provodi u Berlinu gdje migranti čine već 54 posto prvašića.
Berlinska promjena stanovništva velikim koracima napreduje. Između 2013. i 2023. udio djece s migrantskim podrijetlom među djecom obuhvaćenom pregledima prije polaska u školu porastao je s 37 na 54 posto. U berlinskoj četvrti Mitte više od sedam od deset učenika osnovnih škola već ima obiteljski jezik koji nije njemački, a u određenim srednjim školama taj udio iznosi čak četiri od pet. Desetljećima vođena politika useljavanja temeljito mijenja glavni grad.
Ujutro djeca u berlinskim četvrtima Mitte i Pankow prolaze kroz školska vrata. No ondje gdje se nekada većinom govorilo njemački, sve češće prevladavaju drugi jezici iz svih krajeva svijeta. U Pankowu 23,8 posto učenika javnih osnovnih škola ima jezik podrijetla koji nije njemački. U Mitteu taj udio već iznosi 71,1 posto. Više od sedam od deset djece ondje odrasta u obiteljima čiji je prevladavajući jezik različit od njemačkog. Riječ je o razvoju koji je odavno prerastao pojedine gradske četvrti.
Ubrzava se gubitak njemačkog karaktera Berlina
Koliko se brzo mijenja struktura stanovništva pokazuju berlinski pregledi djece prije polaska u školu. Godine 2013. 37 posto pregledane djece imalo je migrantsko podrijetlo. Deset godina poslije taj je udio već iznosio 54 posto. To je povećanje od čak 17 postotnih bodova – odnosno porast od oko 50 posto! Podaci potječu iz gotovo 36.000 pregleda petogodišnje i šestogodišnje djece provedenih 2023. godine. Tagesspiegel je analizu objavio u ožujku 2026.
Promjene se odnose i na podrijetlo djece. Dok je 2005. godine 12 posto pregledane berlinske djece u dobi od pet godina bilo turskog podrijetla, njihov je udio do 2023. pao na 7,6 posto. Istodobno se udio djece arapskog podrijetla utrostručio i dosegnuo nešto više od devet posto. Djeca istočnoeuropskog podrijetla 2005. činila su oko osam posto, a posljednji put taj je udio iznosio gotovo 20 posto – ponajprije kao posljedica migracijskih kretanja iz Ukrajine. Dakle, i sastav useljeničkog stanovništva znatno se mijenja.
Nerazumijevanje njemačkog jezika
Oko 90 posto pregledane djece s migrantskim podrijetlom već je rođeno u Njemačkoj. Unatoč tome, otprilike polovica njih imala je više jezičnih nedostataka. Kod djece arapskog podrijetla taj je udio iznosio 71 posto, a kod djece turskog ili istočnoeuropskog podrijetla 60 posto. I socijalni položaj ima značajnu ulogu. Među djecom iz skupine s najnižim socijalnim statusom troje od četvero imalo je odgovarajuće poteškoće.
Među djecom koja nisu pohađala vrtić 82 posto imalo je kombinirane jezične poteškoće, dok je nakon više od dvije godine pohađanja vrtića taj udio iznosio 27 posto. Unatoč tome, udio djece koja nisu pohađala vrtić između 2013. i 2023. porastao je s dva na gotovo četiri posto. Berlinski političari već godinama znaju za te probleme. A upravo nadležna zdravstvena uprava od 2018. više nije objavljivala redovita izvješća s analizama. Umjesto razumljive obrade, novinari su posljednji put dobili više od 140 Excel tablica. Što misliti o upravi koja godinama ne uspijeva uredno obraditi takve temeljne spoznaje?
Zastrašujuće školske statistike
I školska statistika za 2025./26. više je nego jasna. Od 179.536 učenika javnih osnovnih škola njih 84.376 ima jezik podrijetla koji nije njemački. To odgovara udjelu od 47 posto. U svim javnim općeobrazovnim školama taj udio iznosi 43,1 posto. Dodatne podatke pruža državljanstvo: 24 posto učenika osnovnih škola ima stranu putovnicu, dok je taj udio u svim javnim općeobrazovnim školama 22,5 posto. Naturalizacije ne mijenjaju ništa u vezi s obiteljskom poviješću useljavanja tih osoba. Samo državljanstvo, naime, samo djelomično prikazuje demografske promjene.
U berlinskoj četvrti Mitte integrirane srednje škole i zajedničke škole imaju udio od 80,5 posto učenika s jezikom podrijetla koji nije njemački. Četvero od petero! U Neuköllnu taj udio iznosi 69,5 posto, a u tamošnjim gimnazijama čak 66,3 posto. U Spandauu već 60 posto učenika osnovnih škola ima obiteljski jezik koji nije njemački. Da se promjene unutar glavnog grada razvijaju vrlo različito po regijama, pokazuju znatno niže vrijednosti u Pankowu i Treptow-Köpenicku.
Berlin uskoro prelazi granicu
I u ukupnom stanovništvu nazire se ista dugoročna promjena. Krajem 2015. godine 29,9 posto stanovnika Berlina imalo je migrantsko podrijetlo. Sredinom 2025. taj je udio već iznosio 41,7 posto. Udio stranih državljana u istom je razdoblju porastao sa 17,2 na 24,9 posto. Ako se ovako nastavi, glavni grad Nijemaca uskoro će biti grad bez Nijemaca. Na dan 30. lipnja 2026. udio stanovništva s migrantskim podrijetlom već je dosegnuo 42,7 posto. U četvrti Mitte taj je udio čak iznosio 59,6 posto. Pojedina stambena područja imaju još znatno veće udjele: u Heidestraße udio iznosi 75,9 posto, u Schwedenstraße 75 posto, a u Drontheimer Straße 74 posto. To znači da na tim područjima oko tri četvrtine stanovnika ima migrantsko podrijetlo.
Sami ovi događaji tijekom posljednjih desetljeća jasno pokazuju da može postojati samo jedan način da se Berlin spasi od potpune promjene njegova njemačkog karaktera: remigracija. Jer glavni grad je samo jedan od mnogih gradova u Njemačkoj u kojima se etnički omjeri već mijenjaju među mlađim dobnim skupinama. Ne treba mnogo mašte da bi se shvatilo kako će to utjecati na odnose za nekoliko desetljeća.
