Doći ćeš i ti u godine kada te više neće biti nimalo briga tko što govori ili kako te tko gleda. I otkrit ćeš jednu jednostavnu stvar. Život će ti odjednom postati bolji, a ti mirniji i sretniji.
Ni sam nećeš znati kako se to dogodilo i u kojem točno trenutku – da odjednom tako drugačije gledaš na stvari. I pitat ćeš se tada – zašto taj osjećaj nisi iskusio ranije i više, odnosno duže uživao u njemu? No, bolje ikad nego nikad.
Doći ćeš i ti u godine kada ćeš shvatiti da ti dokazivanje da si uvijek u pravu više uopće nije bitno. Čemu sve to i za koga? Dobivaš li što time kad nekom dokažeš da si bio u pravu? A recimo pritom izgubiš dobar odnos. Izgubiš svoj mir. Nije važno biti u pravu, već je važno sačuvati svoj mir i dobre odnose s ljudima.
Doći ćeš i ti u godine kada će ti više značiti jedna obična sitnica nego neka velika stvar. Poziv prijatelja. Osmijeh prolaznika. Šetnja prirodom. Pogled na zalazak sunca. I shvatit ćeš da su to sve samo ne sitnice.
Doći ćeš i ti u godine kada ćeš prestati šutjeti i trpjeti stvari koje ti se ne sviđaju i koje te povrijeđuju na bilo koji način. Jasno ćeš svakome dati do znanja kako se osjećaš, a ako drugu stranu nije briga, samo ćeš se okrenuti i otići dalje svojim putem bez da trepneš, jer vrijeme leti i sve ga je manje za svladavanje životnih lekcija.
Godine svašta nauče čovjeka. Šteta je samo što nas to ne nauče malo ranije pa da duže budemo pametniji i sretniji. No, eto, nikad nije kasno da se čovjek probudi i progleda, jer život u laži s vremenom postane pretežak. Poželiš istinu. Poželiš ljudska lica. Poželiš mir, a s mirom pod ruku dolazi i sreća.
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
