Ljudi su takvi. Jedan dan te tapšaju po ramenu i govore sve najbolje o tebi. Hvala te i slave.
Onda nakon par dana zabodu nož u leđa. Iz čista mira. Napraviš stotinu puta ono što oni traže i najbolji si im. Jedanput ne napraviš i najgori si.
Najgore riječi imaju za tebe. Najgore poglede. Geste.
Neće te više gledati. Ni slušati. Neka te to ne pokoleba. Neka te to ne uništi, jer oduvijek je tako bilo.
Zapamti jednu stvar. Ljude nikad nećeš dovesti u red. Uvijek će to biti svjetina koja se jednog dana oduševljava jednim, a drugoga dana drugim.
Bitno je da ostaneš čovjek. Da ne pogaziš svoju riječ. Da živiš svoju istinu i za drugoga uvijek kažeš lijepu riječ. Gledaj samo da nakon svega uvijek imaš čist obraz, a tko će što reći – neka govori. Sve se mijenja. Sve prolazi.
Nemoj da u tebi prođe osjećaj za druge i vjera da dobro još postoji.



