Promijeniti sebe kako bismo mogli što bolje promijeniti svijet znači osloboditi se mentalnih otrova poput mržnje, pohlepe, ljubomore, ponosa i duha osvete koji truju naše postojanje i postojanje drugih ljudi. Da bismo mogli promijeniti svijet, prvo moramo pronaći smisao svog postojanja i pokušati ga podijeliti.

Iz kolektivne perspektive, ova promjena uključuje evoluciju naših kultura, stavova, motivacija, vrijednosti i prioriteta. To posebice podrazumijeva prijelaz iz kulture koja zagovara individualizam i svaku osobu za sebe u svijet koji cijeni altruizam i suradnju, što je uvijek bilo u središtu evolucije.

Postoji li istinski altruizam? Ako je tako, možemo li to kultivirati i pojačati kao talent ili sposobnost? Trenutno su u tijeku brojna istraživanja o učincima meditacije. U početku su te studije uključivale iskusne meditante koji su vježbali između deset tisuća i pedeset tisuća sati, uključujući i muškarce i žene, praktičare laike, redovnike i redovnice. Rezultati su pokazali da sposobnost razvijanja suosjećanja i altruizma ne ovisi o istočnoj ili zapadnoj kulturi, niti o spolu – to je prvenstveno stvar treninga.

Ono što je važno da društvo shvati jest da nije potrebno meditirati pedeset tisuća sati: nekoliko tjedana meditacije, trideset minuta dnevno, već ima blagotvorne učinke. U jednoj studiji, instruktor je trenirao grupu ljudi dva tjedna, dvadeset minuta dnevno, da više razmišljaju o drugima, da pokušaju suosjećati i da meditiraju kako bi u sebi stvorili altruističnu ljubav, dobronamjernost i suosjećanje prema onima koji pate. Kontrolna skupina (uvijek mora postojati usporedba da bi studije bile valjane) bila je obučena za korištenje psihološke metode za koju je poznato da stvara prosocijalna ponašanja.

Ova metoda uključuje razmatranje situacija iz drugačije, šire perspektive: ako vas netko uvrijedi, umjesto da se fokusirate samo na uvredu i neugodne aspekte te osobe, vi proširujete svoju perspektivu na razmatranje kroz što ta osoba trenutno prolazi te uzimate u obzir njezino uobičajeno ponašanje. Rezultati su pokazali da meditacija dodatno potiče prosocijalno ponašanje. Ovo istraživanje, koje je provela Helen Weng u laboratoriju Richarda Davidsona (pionira u neuroznanstvenim studijama o meditaciji), pokazalo je promjene na razini mozga, posebno u amigdali (moždana struktura povezana s emocijama, posebice strahom i agresijom).

Ovom je svijetu potrebno tako malo kako bi postao humaniji. Potreban mu je naš altruizam. Potrebna mu je naša empatija.

Prakticirajte altruizam. Promijenimo našu viziju onih oko nas. Možemo se istrenirati da razumijemo i uvidimo da je život mnogo bolji kada je protkan suradnjom nego natjecanjem, kada je protkan našim međusobnim pomaganjem i suradnjom nego našim međusobnim neprijateljstvom, kada jedni druge obasipamo brigom, a ne zlobom.

Moramo stalno sebe iznova preispitivati i pitati se koja je naša motivacija da činimo to što činimo? Što nas motivira? Je li naša motivacija altruistična ili sebična? Želimo li činiti dobro nekolicini ili većem broju ljudi? Želimo li to činiti kratkoročno ili dugoročno? Moramo se stalno preispitivati ​​na ovaj način…

Njegovanje altruizma ne znači samo reći da je altruizam dobar. Suosjećanje bez akcije i konkretnih djela kojima ćemo to suosjećanje pretvoriti u stvarnost je sterilno. Ovu predanost istinskom suosjećanju moramo stalno imati na umu i moramo je znati pretočiti u djela kad god je to moguće, u svim okolnostima svakodnevnog života, a to svakako možemo činiti i uključivanjem u aktivnosti koje su korisne drugima i cjelokupnom društvu (volontiranje, nevladine organizacije, itd.). Altruizam se manifestira na tisuću načina. Pronađimo način koji nam najviše odgovara.

Odlomak iz Se changer, changer le monde, (Promijeniti sebe, promijeniti svijet ) Éditions L’Iconoclaste