George Soros je poručio da se NATO mora koristiti kao instrument za uspostavljanje novog svjetskog poretka

George Soros je poručio da se NATO mora koristiti kao instrument za uspostavljanje novog svjetskog poretka

George Soros je poručio da se NATO mora koristiti kao instrument za uspostavljanje novog svjetskog poretka.

Godine 1993. George Soros napisao je esej o korištenju NATO-a i nevladinih organizacija kao alata za pomicanje svijeta prema novom svjetskom poretku, svijetu „otvorenih društava“.

Svjetski poredak koji je prevladavao od kraja Drugog svjetskog rata završio je slomom Sovjetskog carstva, napisao je Soros u eseju iz 1993. godine, te je stoga potreban novi konceptualni okvir za razumijevanje trenutne situacije, onaj koji uzima u obzir ne samo odnose među državama već i odnose unutar država.

Konceptualni okvir na koji se Soros pozivao bio je koncept otvorenih i zatvorenih društava. Kao što svi znamo, Soros je zagovornik otvorenih društava i osnovao je Zaklade Otvoreno društvo 1993. kako bi postigao taj cilj. Upotreba riječi ‘otvoreno’ je zavaravajuća. Sorosov koncept otvorenog društva nije ono što većina ljudi misli da jest, niti je to ono što njegova zaklada predstavlja.

Otvoreno društvo je dinamičan sustav koji potiče moralni univerzalizam. To je u suprotnosti sa zatvorenim društvom, koje karakteriziraju strogi zakoni, moralni kodeksi ili vjerske doktrine. Koncept „otvorenog društva“ prvi je put predstavio francusko-židovski filozof Henri Bergson 1932. godine, a dalje ga je razvio austrijski židovski filozof Karl Popper tijekom Drugog svjetskog rata. Popper je otvoreno društvo vidio kao dio povijesnog kontinuuma koji se razvija od tribalizma do sustava u kojem se tradicije kritički ispituju i suočavaju s izazovom manje osobnih grupnih odnosa.

Godine 1993. Soros je smatrao Sjevernoatlantsku savezničku organizaciju (NATO) jedinom institucijom kolektivne sigurnosti koja nije zakazala. Izjavio je da NATO treba redefinirati svoju misiju kako bi se suočio s novim sigurnosnim prijetnjama, projicirati svoju moć i utjecaj na promicanje otvorenih društava i borbu protiv prijetnji zatvorenih društava (temeljenih na nacionalističkim načelima). Potrebna je nova vrsta saveza, izjavio je Soros, predlažući “Partnerstvo za mir”, koje bi moglo biti zasebna organizacija s vlastitom strukturom i proračunom. Glavni zadatak bio bi pomoći zemljama da se transformiraju u otvorena društva.

U Twitter nizu, Data Republican (malo r) istaknuo je kako je George Soros u svom eseju iz 1993. iznio svoju viziju za NATO i mrežu nevladinih organizacija („NVO“) kako bi svijet usmjerili prema otvorenim društvima.

George Soros, genije

Autor : Data Republican , 2. svibnja 2025.

Trenutni sustav nevladinih organizacija nije slučajan – uspostavljen je prije 30 godina vizijom nikog drugog nego George Sorosa.

Želim vas provesti kroz taj esej– jeziv esej koji je 1993. napisao George Soros, „ Prema novom svjetskom poretku: Budućnost NATO-a “ .

George Soros Prema novom svjetskom poretku Budućnost NATO-a Preuzimanje

Esej ocrtava novu misiju NATO-a nakon Hladnog rata. NATO više ne bi bio obrambeni savez protiv Rusije – to je zastarjelo. Umjesto toga, proaktivno bi transformirao druge zemlje u „otvorena društva“.

„Nova misija NATO-a se najbolje može opisati u terminima otvorenih i zatvorenih društava.“ – Prema novom svjetskom poretku: Budućnost NATO-a , Zaklade Otvorenog društva, George Soros, 1. studenog 1993.

Soros je redefinirao mir i sigurnost ne kao odsutnost rata, već u smislu broja zemalja koje su „otvorena društva“.

„Mir i sigurnost… ovise prvenstveno o uspješnom prijelazu na otvoreno društvo.“ – Prema novom svjetskom poretku: Budućnost NATO-a , Zaklade Otvorenog društva, George Soros, 1. studenog 1993.

Drugim riječima, nova misija NATO-a: Ako neka zemlja ne usvoji zapadni kapitalizam i liberalizam, NATO mora intervenirati… politički, ekonomski i na kraju vojno.

Što je „otvoreno društvo“?

Termin je skovao filozof Karl Popper, a dalje ga je razradio Soros u ovom eseju iz 1993. Soros će naravno nastaviti s izgradnjom koalicije nevladinih organizacija i intervenirati u američkim izborima pod zastavom svoje „Zaklade otvorenog društva“.

Ovo su elementi „otvorenog društva“ u teoriji:

  • Demokracija
  • Slobodna tržišta
  • Građanska prava
  • Zaštita manjina
  • Transparentnost
  • „Globalni“ poredak temeljen na pravilima

U praksi, „otvoreno društvo“ znači nešto sasvim drugo. Pregledajmo esej.

Otvoreno društvo: vlada koja se slaže sa Sorosom i stoga ima pravo na postojanje

Citat Sorosa: „Otvoreno društvo temelji se na prepoznavanju… da sudionici djeluju na temelju nepotpunog razumijevanja. Zatvoreno društvo na poricanju toga.“

Prijevod: Vi ste otvoreno društvo ako prihvaćate naše tumačenje pluralizma i zapadnih vrijednosti. U suprotnom ćemo vas označiti kao “zatvorene”, čak i ako vaši ljudi biraju svoje vođe ili štite kulturne tradicije. I to nam daje izgovor da opravdamo vojnu akciju protiv vas. 


Strana pomoć je stup otvorenih društava

Citat Sorosa: „Glavna potreba je konstruktivan angažman u tranziciji prema demokratskim, tržišno orijentiranim, otvorenim društvima.“

Prijevod: Upumpavamo pomoć zemljama koje se preoblikuju po Sorosovoj slici. I nijedan iznos nije previsok za to, jer smo redefinirali „mir“ kao „što više zemalja slijedi model otvorenog društva“. A ako pomoć ne uspije, slijedi vojna intervencija. 


Razmislite o ovome na trenutak. Što mislite da ovo znači za sve one koji su protiv strane pomoći? Oni su agenti „zatvorenih društava“. Oni predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Ergo… Oni predstavljaju prijetnju demokraciji. Zvuči li to poznato?

Otvorenim društvima upravljaju strane elite, a ne vlastiti građani zemlje

Citat Sorosa: „[Borba protiv zatvorenih društava] uključuje izgradnju i ugrađivanje demokratskih država i otvorenih društava u strukturu koja isključuje određena ponašanja.“

Ova točka je možda najironičnija. „Demokraciju“, prema Georgeu Sorosu, ne definiraju njezini vlastiti građani. Umjesto toga, nova misija NATO-a je nametanje vlastite ideologije drugima i izgradnja zemalja koje se slažu sa Sorosom. 

Vojna intervencija može transformirati zemlju u otvoreno društvo

Citat Sorosa: „Samo u slučaju neuspjeha javlja se mogućnost vojne intervencije.“

Prijevod: Kada podmićivanje zemlje beskrajnom stranom pomoći ne uspije promijeniti je iznutra, NATO intervenira. I to je upravo ono što je NATO učinio Bosni 1994. godine.

Novi cilj NATO-a je asimilacija zemalja kao otvorenih društava

Soros: „Ako NATO uopće ima misiju, to je projiciranje svoje moći i utjecaja u regiji, a ta se misija najbolje može opisati u terminima otvorenih i zatvorenih društava.“ 

Prijevod: Nova zadaća NATO-a nije braniti svoje države članice, već proširiti svoju prisutnost na istok i aktivno utjecati na unutarnju politiku susjednih zemalja, posebno postsovjetskog bloka. 



Otvoreno društvo je model prema kojem djeluju Uniparty i nevladine organizacije

Ovo nije teorijski esej. Washington je izvršio scenarij.

  • 1994.: Pokrenuto Partnerstvo za mir.
  • 1999: NATO prima Poljsku, Mađarsku i Češku.
  • 2004.: Pridružuju se Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska i Bugarska.
  • 2008.-2022.: Ukrajina i Gruzija teže članstvu u NATO-u.
  • 2023: Finska se pridružuje NATO-u, a slijedi je Švedska.

Zašto su se svi složili s ovim modelom?

Jednostavno. Uključeno je mnogo novca. Evo popisa onih koji su od ovoga imali koristi:

  • Mreže nevladinih organizacija (Zaklade Otvorenog društva, USAID, NED). Više utjecaja, više ugovora, više opravdanja za širenje.
  • Birokrati i diplomati. Napredovanje u karijeri kroz misije „izgradnje demokracije“.
  • Međunarodni donatori i zaklade. Reforme se provode kroz njihovu moć davanja subvencija.
  • MMF i Svjetska banka. Davanje zajmova zemljama koje provode reforme u zamjenu za rezove i utjecaj.
  • Privatni kapital i multinacionalne kompanije. Jeftino kupovanje privatiziranih industrija (telekomunikacije, nafta, infrastruktura).
  • Zapadno orijentirani političari. Primite pomoć, pohvalu i zaštitu… čak i ako su korumpirani ili nedemokratski.
  • Postkomunistički oligarsi. Bogateći se privatizacijom koju je savjetovao Zapad.
  • Novinari i aktivisti. Financirano zapadnim subvencijama, zaštićeno od lokalne odgovornosti.
  • Profesori i think tankovi. Primajte stipendije, potpore i pristup medijima za promicanje „otvorenih“ vrijednosti.
  • Velika tehnologija. Ulazak na nova tržišta nakon liberalizacije (pristup podacima, alati za cenzuru, prihodi od oglašavanja).
  • Glavni mediji. Oblikujte narativ, kontrolirajte etikete legitimnosti: „reformator“ nasuprot „snažniku“.

A ako se usudite zatvoriti tu slavinu za novac… drugim riječima, ako u praksi provodite bilo kakve populističke principe ili pokušavate tražiti pravo glasa za vlastitu zemlju: onda ste neprijatelj demokracije. Zato što tako kaže George Soros.

Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp