Kanadski premijer Mark Carney obrazložio kako bi po njemu trebao izgledati Novi svjetski poredak.
Ideju “novog svjetskog poretka” vodeći političari raspravljaju sa sve većom otvorenošću. Kanadski premijer Mark Carney izjavio je u petak u Parizu, nakon sastanka s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, da će Kanada biti dio novonastalog poretka, za koji vjeruje da će se uglavnom razviti iz Europe. Referendum ili široka javna rasprava o takvom strateškom preusmjeravanju trenutno nisu planirani.
Što je Carney rekao – i zašto njegove riječi privlače pažnju
Na zajedničkoj konferenciji za novinare s Macronom, Carney se prisjetio prethodnog sastanka Europske političke zajednice u Erevanu. Tamo je izjavio da će se “sljedeći svjetski poredak vjerojatno oblikovati iz Europe prema van” i da će Kanada biti dio njega. Kritičari su ovu izjavu smatrali izrazito jasnom, jer se činila manje kao opcija, a više kao politički cilj.
U tom kontekstu, novinar Dan Dicks iz Press For Truth govorio je o „izdaji kanadskog suvereniteta“ – procjeni koja odražava njegovu kritiku veće nadnacionalne integracije Kanade.
CARNEY BETRAYS CANADA: Forced Into The NEW WORLD ORDER With Macron!!
— Dan Dicks (@DanDicksPFT) June 13, 2026
On June 12th 2026, Mark Carney openly declared that Canadians WILL be dragged into the “next world order” emerging from Europe, with zero input from the public.
Teaming up with Emmanuel Macron, the globalist… pic.twitter.com/SJdHpf44Ff
Carney i rasprava o Bilderbergu
Mark Carney bio je guverner Banke Kanade, a kasnije i Banke Engleske prije nego što je ušao u politiku. Kritičari njegov uspon vide kao primjer kako utjecajne međunarodne mreže mogu unaprijediti političke karijere.
Godinama prije Carneyjeve kandidature za vodstvo Liberalne stranke, Dan Dicks je već tvrdio da je Bilderberg grupa pripremala Carneyja kao budućeg visokog političara. Bivši premijer Stephen Harper, koji je prisustvovao sastanku Bilderberg grupe 2003. godine i postao šef vlade dvije godine kasnije, često se navodi kao primjer. Međutim, ne postoje pouzdani dokazi da Bilderberg nagrađuje ili imenuje političke dužnosnike.
Macron: Od investicijskog bankara do predsjednika
Emmanuel Macron je također godinama meta svojih kritičara. Prije ulaska u politiku, radio je kao investicijski bankar u Rothschild & Co. Macron se jednom opisao kao “Jupiterov predsjednik” – izraz koji su njegovi protivnici protumačili kao izraz tehnokratskog i distanciranog shvaćanja politike.
Kritičari smatraju da Carney i Macron predstavljaju političku elitu koja donosi dalekosežne odluke bez dovoljnog uključivanja stanovništva.
Zaštita djece ili digitalni nadzor?
Tijekom sastanka u Parizu, Carney je pohvalio Macronovu inicijativu za dodatno ograničavanje korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina. Kanada je istovremeno najavila slične mjere.
Zagovornici to smatraju nužnim korakom za zaštitu maloljetnika od štetnog sadržaja i učinaka društvenih mreža. Kritičari, međutim, upozoravaju da bi sustavi za provjeru dobi mogli postaviti temelje za sveobuhvatnije strukture digitalnog identiteta. Boje se da bi to dugoročno moglo dovesti do alata za online nadzor i veće kontrole digitalne komunikacije.
Kontroverze oko kredibiliteta
Dodatna pozornost posvećuje se osobnim aspektima dvojice političara. Carney je viđen na fotografijama uz Ghislaine Maxwell, kasnije osuđenu suradnicu Jeffreyja Epsteina. Fotografije su snimljene tijekom njegovog mandata guvernera Banke Engleske; one ne pružaju nikakve dokaze o Carneyjevom nedjelu.
Kritičari se također često osvrću na Macronov odnos s njegovom sadašnjom suprugom, Brigitte Macron. Njih dvoje su se upoznali kada je Macron imao 15 godina, a Brigitte je radila kao učiteljica. Stoga neki promatrači smatraju kontradiktornim to što se oboje političara sada javno predstavljaju kao zagovornici zaštite djece u digitalnoj sferi.
Sastanci iza zatvorenih vrata
Daljnja nagađanja proizašla su iz izvješća o nenajavljenom sastanku Carneyja, Alexa Sorosa i bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame u Torontu. Ni konferencija za novinare ni detaljan dnevni red nisu objavljeni.
Kritičari takve sastanke vide kao primjer nedostatka transparentnosti među političkim i ekonomskim elitama. Zagovornici tvrde da su neformalni razgovori između vodećih osoba iz politike i društva oduvijek bili dio međunarodne diplomacije i umrežavanja.
Rasprava o globalnoj agendi
Za mnoge promatrače, suradnja Carneyja i Macrona simbolizira širu transformaciju međunarodnog poretka. Kritičari govore o “Velikom resetu” – razvoju događaja u kojem nacionalni suverenitet sve više ustupa mjesto nadnacionalnim strukturama i međunarodnim institucijama.
Sam Carney je više puta govorio o kraju starog poretka i nastanku novog svjetskog poretka. Ključno političko pitanje stoga više nije hoće li se međunarodni poredak promijeniti, već koliko daleko ta promjena treba ići – i u kojoj mjeri građani trebaju biti uključeni u proces donošenja odluka.
Središnja kritika je: Jesu li ljudi aktivno uključeni u ovo preusmjeravanje – ili se dalekosežne promjene predstavljaju kao neizbježan razvoj događaja bez ikakvog izričitog slaganja stanovništva?
