Kako Peking želi promijeniti svjetski poredak.
Ugledni profesor Zhang Weiwei objašnjava kineski sustav, njegove razlike od Zapada i njegovu viziju multipolarnog svjetskog poretka.
U razgovoru s novinarom Benom Nortonom, kineski profesor Zhang Weiwei sa Sveučilišta Fudan analizira rastuću ulogu Kine u globalnoj politici i gospodarstvu. Intervju osvjetljava zašto Kina nudi alternativni model zapadnom poretku, kako gradi svoje financijske i tehnološke strategije te zašto se Peking sve više pojavljuje kao pokretačka snaga multipolarnog svjetskog poretka.
Promjena paradigme: politika, društvo i kapital u ravnoteži
Prema profesoru Zhang Weiweiju, kineski model temelji se na temeljnoj filozofiji: ravnoteži između političke moći, društvene moći i kapitala, u korist većine stanovništva.
„U Kini uravnotežujemo političku moć, društvenu moć i moć kapitala – u korist velike većine.
U SAD-u je ravnoteža nagnuta u korist kapitala. To je problem.“
Ova perspektiva oblikuje pekinško shvaćanje upravljanja: dok zapadne demokracije dijele vlast između vlade, parlamenta i sudstva, Kina te institucije smatra samo dijelovima političkog sustava. Međutim, važnije je u tu ravnotežu uključiti kapital i društvo – nešto što zapadni sustavi zanemaruju.
Kineski poseban put: socijalističko tržišno gospodarstvo
Kina opisuje svoj model kao “socijalizam s kineskim karakteristikama” ili “socijalističko tržišno gospodarstvo “. Što to konkretno znači?
- Snažna uloga države :
Zemlja, prirodni resursi, strateške industrije, telekomunikacije i veliki dijelovi financijskog sustava kontroliraju se od strane države. - Fleksibilno korištenje tržišnih sila :
Tvrtkama je dopušteno poslovati privatno i imati koristi od stabilnog infrastrukturnog ekosustava koji je izgradila država. - Inovacija kroz konkurenciju :
Kineski tehnološki divovi poput TikToka, Sheina i Temua izašli su iz vrlo konkurentnog domaćeg tržišta koje prisiljava tvrtke na inovacije na globalnoj razini. - Digitalizacija kao državni projekt :
Svako selo u Kini ima 4G ili 5G pokrivenost, često bolju nego u zapadnim metropolama. To je dio središnje političke agende.
Rezultat: U roku od 30 godina, Kina je razvila digitalnu i industrijsku infrastrukturu koja sada u mnogim sektorima nadmašuje zapadna gospodarstva.
Demokracija s kineskim karakteristikama: „ Narodna demokracija kroz cijeli proces “
Na Zapadu se Kina često opisuje kao autoritarna. Zhang se ne slaže i opisuje drugačiju perspektivu na demokraciju:
- Demokracija kao proces :
Dok su zapadne demokracije svedene na izbore svake četiri godine, Kina demokraciju vidi kao kontinuirani proces. - Zakonodavstvo odozdo prema gore :
Novi zakoni se raspravljaju u lokalnim kontaktnim centrima gdje građani daju povratne informacije prije nego što se usvoje. - Suština iznad forme :
Za Kinu je manje važna procedura (jedan glas, jedan listić), već rezultat: dobro upravljanje .
“Govorimo o dobrom upravljanju, a ne o formalnoj demokraciji. Nije važno koliko često glasate, već koliko se dobro vodi zemlja.”
Ekonomska dominacija kroz planiranje i veličinu
Ključni aspekt Zhangove analize je kineska sposobnost provođenja dugoročnih strategija – prednost u odnosu na kratkoročno orijentirane zapadne demokracije.
- Petogodišnji planovi :
Veliki projekti poput vodeće uloge Kine u e-mobilnosti planirani su i provedeni tijekom 20 godina. - Industrijski ekosustavi :
Regije poput delte Biserne rijeke i delte rijeke Jangce nude tvrtkama poput Applea i Tesle kompletne lance opskrbe unutar 100 kilometara – nešto što SAD, prema Zhangu, „neće moći replicirati desetljećima“.
Dedolarizacija: Kineski napad na američku financijsku hegemoniju
Jedan od najuzbudljivijih aspekata je kineski pokušaj razbijanja monopola dolara. Zhang ističe tri događaja:
- Rastuća trgovina u juanima:
54 % kineske vanjske trgovine već se obavlja u juanima, a samo 41% u dolarima. - SIP-ovi umjesto SWIFT-a :
Novi kineski digitalni sustav plaćanja SIP-ovi konkuriraju SWIFT – u kojim dominira Zapad- SWIFT: stara tehnologija, visoke naknade, transakcije traju danima.
- SIP-ovi: Temeljeni na blockchainu, praktički besplatni, za nekoliko sekundi.
- BRICS kao protuteža :
S partnerima poput Rusije, Indije i Brazila, Kina potiče novu multipolarnu financijsku arhitekturu.
“SAD je sve pretvorio u oružje – dolar, SWIFT, sankcije. To samo ubrzava prijelaz na alternative.”
Geopolitički cilj: Multipolarni svjetski poredak
Za Zhanga je jasno: unipolarni svjetski poredak pod američkim vodstvom je gotov. Kina ne teži revolucionarnom uništenju, već reformi sustava.
- Rusija je “revolucionarna”,
- Kina je, s druge strane, „reformator“.
Međutim, oboje imaju jedan cilj: slabljenje američke dominacije i uspostavljanje pravednije globalne raspodjele moći.
Zaključak: Kineski model kao globalni izazov
Zhangova analiza jasno pokazuje da Kina nudi alternativu zapadnom poretku ne samo ekonomski već i ideološki.
- Politički : Meritokracija umjesto stranačke politike
- Ekonomski : Dugoročno planiranje umjesto kratkoročne orijentacije na profit
- Financije : Izgradnja paralelnih sustava s dolarom
- Geopolitički : Prijelaz na multipolarni svijet
Zapad se stoga suočava sa strateškim izazovom: ili će ponovno izmisliti vlastiti model ili riskira trajno zaostajanje.
