Andrija Klarić: Bugarska, digitalni euro i društvo koje se raspada iznutra

Andrija Klarić: Bugarska, digitalni euro i društvo koje se raspada iznutra

Advertisements

Bugarska, digitalni euro i društvo koje se raspada iznutr, piše Andrija Klarić.

Advertisements

U razgovoru s Ivelinom Mihailovom otvorili smo pitanje koje se u Europi često gura pod tepih: može li se ista politička matrica nametnuti svakoj zemlji, bez obzira na stvarno stanje društva?

Govoreći o tzv. “woke” politikama, Mihailov tvrdi da je Bugarska i dalje društvo u kojem takve ideje nemaju široko javno prihvaćanje. Podsjetio je da se bugarske crkve nisu zatvarale ni tijekom COVID lockdowna, da Bugarska nije prihvatila Istanbulsku konvenciju i da je u školskom sustavu zabranjena LGBT propaganda.

Ali mnogo zanimljiviji dio razgovora otvorio se kada smo došli do pitanja digitalnog eura i CBDC-a.

Jer što znači uvoditi digitalnu valutu u zemlji u kojoj, prema Mihailovu, ogroman dio stanovništva živi od gotovine, radi izvan formalnog sustava, nema normalan pristup bankovnim računima, a većina usluga i dalje funkcionira — na papiru, na šalteru i offline?

To je ona velika razlika između briselskih prezentacija i stvarnog života.

Na PowerPointu sve izgleda digitalno, zeleno, uključivo i moderno.

Na terenu čovjek još uvijek stoji u redu pred šalterom i moli da mu sustav ne pojede zadnju kunu, odnosno lev.

Advertisements

Mihailov ide i dalje. Tvrdi da je pravi problem Bugarske duboko srozavanje društva: lokalne mafijaške strukture, policijska zaštita kriminalaca, depopulacija, funkcionalna nepismenost, kocka, droga, vulgarizacija javnog prostora i televizijski programi koji, po njegovim riječima, dodatno zaglupljuju stanovništvo.

To više nije samo političko pitanje.

To je pitanje može li jedno društvo uopće preživjeti kada istodobno gubi obrazovane ljude, radne navike, obiteljsku strukturu, povjerenje u institucije i elementarnu kulturu javnog života.

Zato je ovaj dio razgovora važan i za Hrvatsku.

Jer kad se govori o digitalnom novcu, digitalnom identitetu, “modernizaciji” i novim europskim politikama, prvo pitanje mora biti:

U kakvo se društvo ta tehnologija uvodi?

Ako imate uređenu državu, digitalizacija može biti alat.

Ako imate zarobljenu državu, digitalizacija može postati savršeni lanac.

Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp