Premijer Chris Hipkins najavio je imenovanje u ponedjeljak povodom obilježavanja državnog praznika – Kraljeva rođendana, a Ardern je među 182 dobitnika koja primaju razne počasti za njihov doprinos svojoj zemlji.

“Budući da je bila premijerka od 2017. do 2023., gospođa Jacinda Ardern prepoznata je po svojoj službi Novom Zelandu tijekom nekih od najvećih izazova s ​​kojima se naša zemlja suočila u modernim vremenima”, rekao je Hipkins u izjavi .

“Vođenje odgovora Novog Zelanda na terorističke napade 2019. i na pandemiju Covid-19 predstavljalo je razdoblja intenzivnog izazova za našu 40. premijerku, a tijekom tog sam vremena iz prve ruke vidio da je njezina predanost Novom Zelandu ostala apsolutna.”

Hipkins dolazi iz iste stranke kao i Ardern, Laburističke stranke, i naslijedio ju je na mjestu čelnika Novog Zelanda.

Tim potezom Ardern dobiva titulu Dame Grand Companion Novozelandskog reda za zasluge. Orden za zasluge, uspostavljen 1996., dodjeljuje se onima u bilo kojem području koji su izvršili “zaslužne službe kruni i naciji” ili koji su poznati po svojoj “eminentnosti, talentima, doprinosima ili drugim zaslugama”, prema vladinim stranicama.

U izjavi za Radio New Zealand (RNZ), podružnicu CNN-a, Ardern je rekla da je “nevjerojatno počašćena” priznanjem.

“Dvoumila sam se oko prihvaćanja ovog priznanja”, rekla je. “Toliko stvari kroz koje smo kao nacija prošli u posljednjih pet godina odnosilo se na sve nas, a ne na jednog pojedinca.”

“Ali čula sam da to govore mnogi Kiviji (op.a. naziv za novozelanđane) koje sam tijekom godina ohrabrivala da prihvate tu čast. Za mene je ovo način da se zahvalim – svojoj obitelji, svojim kolegama i ljudima koji su me podržali da preuzmem najizazovniju i najkorisniju ulogu u svom životu.”

Kada je Ardern postala premijerka zemlje 2017. u dobi od 37 godina, bila je treća čelnica Novog Zelanda i jedna od najmlađih čelnica na svijetu. U roku od godinu dana postala je tek druga svjetska čelnica koja je rodila na dužnosti.

Njezino vrijeme na vlasti bilo je definirano višestrukim krizama, uključujući teroristički napad u Christchurchu, smrtonosnu vulkansku eksploziju i pandemiju.

Brzo je postala progresivna globalna ikona, zapamćena po svojoj empatiji dok je Novi Zeland vodila kroz ove krize i po tome što je svoju kćerkicu izvela na Opću skupštinu Ujedinjenih naroda. Tako pišu mainstream mediji o njoj, nižući hvalospjeve na njezin račun.

Međutim, kod kuće joj je popularnost opala zbog sve većih troškova života, nedostatka stanova i ekonomske tjeskobe. I suočila se s nasilnim prosvjedima protiv zaključavanja u glavnom gradu Wellingtonu, s prijetnjama upućenim protiv nje. Građani su se s pravom pobunili protiv represivnih mjera koje nisu imale baš nikakvog smisla.

Ardern je u siječnju objavila svoju šokantnu ostavku , rekavši da više nema dovoljno goriva u spremniku da se natječe na izborima – što je izazvalo val pohvala i toplih oproštaja od drugih svjetskih čelnika i njezinih brojnih međunarodnih obožavatelja i istomišljenika.

U travnju je otkrila da će se ove jeseni uputiti na Sveučilište Harvard kako bi završila dvije stipendije na Harvard Kennedy School, sveučilišnoj školi javne politike i uprave. Ona će biti odsutna jedan semestar, propustit će opće izbore na Novom Zelandu, ali će se vratiti na kraju stipendije, rekla je.

Izvor: CNN, 1NEWS, NBC News, The Guardian