Bruxelles otvara novu frontu izbornog rata, a ovoga puta u Bugarskoj, jer bivši predsjednik Rumen Rudev želi prekinuti financiranje Ukrajine.
Iako su izbori u Mađarskoj udaljeni samo tjedan dana, nova prijetnja eliti EU već se pojavljuje – ovaj put u Bugarskoj, gdje ljevičarski populist i bivši predsjednik Rumen Radev želi prekinuti financiranje Ukrajine, dok njegovi protivnici nastoje biti spašeni bruxellesskim cenzurnim strojem. Scenarij se ponavlja.
Bugari će 19. travnja glasati na osmim parlamentarnim izborima u posljednjih pet godina. Izbori su raspisani nakon ostavke Rosena Željazkova nakon uličnih prosvjeda u studenom. Centrist Boyko Borisov, bivši premijer, i njegova proeuropska koalicija GERB-SDS natječu se protiv rastuće lijeve koalicije Progresivna Bugarska koju predvodi Radev.
Tko je Rumen Radev?
Radev je bio predsjednik Bugarske od 2017. do ostavke u siječnju ove godine. Često se sukobljavao s Borisovim, optužujući ga za nesposobnost i korupciju – optužbe koje su dodatno pojačane 2020. kada se na društvenim mrežama pojavila fotografija Borisova polugog pored hrpe novca i pištolja.
Radev ne bi bio problem za Bruxelles da nije glasni protivnik politike EU prema Ukrajini. Od 2022. protivi se “samouništavajućim” sankcijama protiv Rusije, smatra da je pobjeda Ukrajine “nemoguća”, protivi se vojnoj pomoći Kijevu i tvrdi da su za okončanje rata potrebni diplomacija i pregovori s Rusijom.
Prema anketama, Progresivna Bugarska vodi s deset bodova prednosti ispred Borisovljevog GERB-SDS-a. Suočena s ovom prijetnjom, bugarska politička elita traži pomoć od Bruxellesa.
Miješa li se EU u izbore?
Scenarij podsjeća na Mađarsku, ali s jednom razlikom: u Budimpešti se alati Bruxellesa koriste protiv Viktora Orbána, dok se u Sofiji koriste za suzbijanje novih anti-establišmentskih snaga.
Prošli tjedan, privremeni premijer Andrej Gurov pozvao je na aktiviranje sustava EU za brzi odgovor, tvrdeći da se Rusija miješa u Borisova. Taj sustav omogućuje “provjerenim” organizacijama za provjeru činjenica da označe sadržaj kao dezinformaciju i zatraže njegovo uklanjanje s mreža poput TikToka i Mete.
Platforme koje to odbiju mogle bi biti kažnjene prema Zakonu o digitalnim uslugama iz 2022. Istraga američkog Kongresa otkrila je da su se ti mehanizmi uglavnom koristili protiv desničarskih i populističkih aktera.
EU je izjavila da je spremna odgovoriti u Bugarskoj, uključujući i putem sustava brzog uzbunjivanja, koji se koristi za prikupljanje informacija o navodnim kampanjama dezinformiranja.
Kako EU ponovno “obavlja” prljavi posao
Bugarska vlada već priprema teren. Ministarstvo vanjskih poslova formiralo je posebnu jedinicu za borbu protiv dezinformacija, uz savjet Hrista Grozeva, bivšeg istraživača Bellingketta.
Grozev, kojeg Rusija traži zbog uloge u poticanju ruskih pilota na prebjeg, trebao bi dostaviti informacije o “zlonamjernim utjecajima” koje će potom biti obrađene na nacionalnoj i europskoj razini.
U međuvremenu, Centar za proučavanje demokracije, koji financira EU, objavio je izvješće u kojem se tvrdi da je Bugarska pod stalnim pritiskom ruske propagande te poziva na suprotstavljanje narativima o korupciji u vladi, protivljenju ratu i tvrdnjama da sankcije više štete EU nego Rusiji.
Radev ili scenarij kao u Rumunjskoj?
Za razliku od Orbana, Radev nema institucionalnu kontrolu. Njegova stranka je nova i bez mjesta u parlamentu, a suočava se s proeuropskim establišmentom.
Situacija podsjeća na slučaj Calina Djordescua u Rumunjskoj, koji je iznenada pobijedio u prvom krugu izbora 2024. godine, nakon čega su izbori poništeni usred optužbi za rusko miješanje.
TikTok je tada izjavio da nije pronašao dokaze o takvoj kampanji, ali da je i dalje pod pritiskom EU i da se suočava s pravnim postupkom.
Platforme su već pod pritiskom i u Bugarskoj. Ako Radev izvede iznenađenje, vlasti i EU već imaju spremnu priču o “ruskom miješanju”.
Iako Radev vodi u anketama s oko 31 posto, to nije dovoljno za apsolutnu većinu, što znači da će se Bugarska vjerojatno suočiti s još jednim fragmentiranim parlamentom i novom političkom krizom.
Ipak, činjenica da je EU već intervenirala u nekoliko izbora pokazuje koliko ozbiljno shvaća populističku prijetnju. Sve se više čini da će Bruxelles gurati priču o ruskom miješanju svaki put kad se pojavi politički protivnik – bilo s ljevice ili s desnice.
Bruxelles ima pun set alata, ali svaki problem vidi kao čavao. Kako gospodarstvo slabi, a podrška vladi opada, ostaje pitanje koliko će dugo moći nametati svoju volju biračima koji očito žele alternativu.
