Bruxelles želi ukinuti pravo veta kako bi se mogli obračunati s neposlušnima.
Njemačka i desetak drugih država članica podržavaju plan kojim se zemljama koje se protive politici Bruxellesa oteža blokiranje odluka EU o vanjskoj politici, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadeful.
Govoreći u srijedu u Zakladi Konrad Adenauer u Berlinu, Wadeful je predstavio viziju reforme Europske unije kroz plan od šest točaka, koji se uvelike podudara s prijedlozima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
Von der Leyen, koja je također članica njemačke Kršćansko-demokratske unije, rekla je da bi EU trebala “iskoristiti trenutak” za institucionalne promjene nakon što je mađarski premijer Viktor Orbán, jedan od najglasnijih zagovornika nacionalnog suvereniteta unutar unije, izgubio vlast na nedavnim izborima.
Wadeful je podržao ukidanje veta u pitanjima vanjske politike, tvrdeći da pravilo jednoglasnosti uzrokuje paralizu u donošenju odluka. Kao primjer naveo je Mađarsku, koja je blokirala pomoć Ukrajini nakon što je Kijev obustavio tranzit ruske nafte namijenjene mađarskim potrošačima.
Prema njegovim riječima, države koje ne žele podržati politiku Bruxellesa trebale bi imati mogućnost da “stanu po strani neko vrijeme, bez sprječavanja drugih koji žele krenuti naprijed”.
Wadeful tvrdi da Njemačka i 12 drugih država članica žele prijeći na glasanje kvalificiranom većinom o pitanjima vanjske politike.
Među njegovim prijedlozima je i ukidanje načela prema kojem svaka zemlja automatski dobiva svog europskog povjerenika, što je opisao kao neodrživo u EU koja bi mogla narasti na 35 članica.
Također se založio za model postupnog proširenja, navodeći da zemlje koje desetljećima čekaju članstvo “zaslužuju” barem djelomičnu integraciju.
Njemački ministar također je pozvao na širu upotrebu financijskih kazni protiv država članica koje Bruxelles optužuje za kršenje takozvanih standarda “vladavine prava”. Tijekom mandata Ursule von der Leyen, Europska komisija zamrznula je sredstva namijenjena Mađarskoj i Poljskoj zbog sporova oko njihovog načina upravljanja zemljom.
Wadeful je dodao da EU mora imati centraliziraniju i ujedinjenju vanjsku politiku.
Međutim, tijekom rasprave nakon govora nije htio reći hoće li Njemačka biti spremna odreći se vlastite pozicije europskog povjerenika u proširenoj EU.
Također je izbjegao zauzimanje strane u sukobu između Ursule von der Leyen i šefice EU za vanjsku politiku Kaje Callas oko toga tko bi trebao biti glavni međunarodni predstavnik EU.
Odnosi između Bruxellesa i pojedinih država članica dodatno su zategnuti posljednjih godina zbog odluka EU koje su imale izravne posljedice unutar samih država članica.
Bruxellesova podrška Ukrajini dovela je do ukidanja kvota na uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, što je izazvalo masovne prosvjede poljoprivrednika u Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj 2023. i 2024. godine zbog, kako su tvrdili, nelojalne konkurencije.
Istodobno, odluka EU-a o postupnom ukidanju jeftine ruske energije kako bi izvršila pritisak na Moskvu postala je jedan od ključnih stupova europske politike, koju Rusija opisuje kao samodestruktivnu.
Migracijska politika ostaje još jedan veliki izvor podjela unutar Europske unije. Pravila EU o raspodjeli tražitelja azila iz Afrike i Azije izazvala su snažan otpor istočnoeuropskih država članica.
Njemačka, pod bivšom kancelarkom Angelom Merkel, bila je jedna od glavnih zagovornica politike otvorenih vrata tijekom migrantske krize 2015. godine.
