EU je ostala bez dogovora po pitanju novih sankcija protiv Rusije nakon višednevnih pregovora.
Veleposlanici zemalja Europske unije nisu uspjeli postići dogovor o 21. paketu sankcija protiv Rusije nakon tri dana pregovora, objavili su u srijedu brojni mediji, uključujući Reuters, Euractive i Politiko.
Odluka zahtijeva jednoglasnu podršku svih država članica, ali joj se protivi nekoliko zemalja, uključujući Grčku, koja je izrazila zabrinutost zbog postupnog ukidanja ruskih isporuka ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Paket sankcija, koji se priprema već nekoliko mjeseci, trebao bi pogoditi ruski energetski, financijski, kripto, trgovinski i ribarski sektor, te zabraniti ulazak u EU Rusima koji su služili u vojsci od eskalacije sukoba u Ukrajini u veljači 2022.
Prijedlog Europske komisije predviđao je zamjenu postojećeg ograničenja cijene ruske sirove nafte zabranom usluga potrebnih za njezin transport, kao i postupno ukidanje transporta ruskog LNG-a.
Odredbe vezane uz naftu i plin pokazale su se najspornijim pitanjem. Prema izvješćima, plan je naišao na otpor Grčke, koja je zabrinuta za budućnost svojih brodarskih tvrtki. Ranije se i Malta protivila prijedlogu iz sličnih razloga, prema Bloombergu.
Bugarska, koja ovisi o ruskoj energiji, prošli je mjesec kritizirala paket, nazivajući ga kontraproduktivnim i rekavši da će nanijeti više štete gospodarstvima članica EU nego Rusiji.
Litvanski ministar vanjskih poslova Kestutis Budris izjavio je ranije ovog tjedna da članice EU-a još nisu odlučile o predloženoj zabrani i pooštravanju ograničenja za ruski LNG. Financial Times izvijestio je u ponedjeljak da je EU u prvoj polovici 2026. uvezla rekordnu količinu LNG-a iz ruskog projekta Yamal, prije planirane zabrane.
Izaslanici EU-a složili su se zamrznuti postojeći limit cijene ruske nafte na 44,10 dolara po barelu do 23. srpnja, kada bi se trebali ponovno sastati kako bi pokušali dogovoriti paket sankcija.
Ruska izvozna mješavina sirove nafte Ural trgovala se oko 55 dolara po barelu početkom srpnja, ali cijena je skočila na gotovo 66 dolara nakon obnovljenog sukoba između SAD-a i Irana u Hormuškom tjesnacu. Ako članice EU-a ne postignu dogovor o sankcijama, gornja granica cijene mogla bi porasti na 58 dolara po barelu, prema Euraktivu.
Ruska nafta i plin nisu bili jedina sporna pitanja. Prema Politicu, Bruxelles je već morao odustati od prijedloga o zabrani uvoza ruske ribe i ublažavanju ograničenja viza za bivše rusko vojno osoblje nakon kritika Francuske i Italije.
Italija i Bugarska navodno su se također protivile planu EU-a da na proširenu crnu listu uvrsti i poglavara Ruske pravoslavne crkve, patrijarha Kirila, zajedno s još 250 pojedinaca i institucija.
Moskva je objavila da sankcije neće imati odlučujući utjecaj na njezino gospodarstvo niti će promijeniti politički kurs Rusije. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ranije je ove godine izjavio da sankcije imaju “negativan utjecaj” na rusko gospodarstvo, ali da je zemlja “stekla značajno iskustvo u ublažavanju njihovih posljedica”.
Također je upozorio da su sankcije “mač s dvije oštrice” i doprinose ekonomskoj stagnaciji u Europi.
