EU planira ukinuti privatnost do 2030. godine, a dešifriranje osobnih poruka postaje strateški cilj.
Europska komisija predstavila je plan kojim će se sigurnosnim službama omogućiti pristup šifriranim podacima građana do 2030. godine.
Ova inicijativa dio je nove sigurnosne strategije poznate kao ProtectEU, a prvi korak predstavljen je kroz dokument Plan za legalan i učinkovit pristup podacima, objavljen 24. lipnja 2025.
Iako dužnosnici EU tvrde da je cilj “zakonit i učinkovit” pristup digitalnim dokazima tijekom kaznenih istraga, stručnjaci za sigurnost i privatnost već upozoravaju na mogući kolaps osnovnih standarda internetske sigurnosti.
Kako EU planira pristupiti vašim podacima
Strategija ProtectEU proizlazi iz rada Radne skupine na visokoj razini (HLG) unutar inicijative Going Dark, koju je Vijeće EU osnovalo u lipnju 2023. Glavni cilj skupine bio je razviti plan za rješavanje problema s pristupom digitalnim podacima u doba sveprisutnog šifriranja.
U završnom izvješću iz ožujka 2025., end-to-end enkripcija identificirana je kao “najveći tehnički izazov” za provedbu zakona i druge službe, s izričitim spominjanjem alata poput VPN usluga, aplikacija za šifriranu komunikaciju i drugih tehnologija za zaštitu privatnosti.
Plan puta detaljno opisuje sljedećih šest ključnih područja:
- Zadržavanje podataka – Evaluacija i moguće proširenje obveze operatera za pohranu korisničkih podataka.
- Zakonito presretanje komunikacija – Poboljšanje prekogranične suradnje u presretanju šifriranih podataka do 2027.
- Digitalna forenzika – Razvoj alata za pohranu i analizu digitalnih dokaza s uređaja.
- Dešifriranje – Do 2030. godine EU planira opremiti Europol tehnologijama za dešifriranje šifriranih podataka.
- Standardizacija – Usklađivanje pristupa između država članica, industrije i policije.
- Umjetna inteligencija – Razvoj alata umjetne inteligencije do 2028. za obradu velikih količina zaplijenjenih podataka.
Stručnjaci upozoravaju: “Slabljenje enkripcije je opasno”
Robin Wilton, viša direktorica Internet Societyja , upozorava da svaki pokušaj razvoja tehnologija dešifriranja gotovo sigurno otvara nova sigurnosna vrata za hakere i zlouporabu.
„Inicijative poput ove potiču postojanost ranjivosti, što je suprotno načelima dobre kibernetičke sigurnosti“, rekao je Wilton.
Slična upozorenja su prethodno izdali kriptografi, IT stručnjaci i aktivisti za digitalna prava, posebno u kontekstu neuspjelog pokušaja uvođenja zakona o kontroli chata koji bi omogućio nadzor privatnih komunikacija diljem EU.
Paradoksalno, čak je i Europska komisija u prošlosti priznala da je enkripcija ključna za zaštitu kibernetičkog prostora, što dodatno doprinosi kontroverzama ove nove strategije.
Ravnoteža između sigurnosti i prava na privatnost
Povjerenik EU za unutarnje poslove Magnus Brunner kaže da je cilj “pronaći ravnotežu” između učinkovite istrage i zaštite prava na privatnost i kibernetičku sigurnost.
Međutim, Wilton zaključuje:
“Snažna enkripcija nije neprijatelj sigurnosti – ona je njezin temelj.”
