EU sada ponovno kreće u napad na farmere i poljoprivrednike.
Nakon industrije, energetike, automobila i guma, Bruxelles sada svoju pozornost okreće stoci. Upravo njihov uzgoj proizvodi emisije koje su “štetne za ljudsko zdravlje i prirodne ekosustave”. Komisija namjerava tome stati na kraj. Trenutno se planira usredotočiti na krave.
Bruxelles počinje pripremati poljoprivrednike za nova pravila za stočarsku proizvodnju, rekavši da će ona „učiniti život čišćim i zdravijim za Europljane“. Kao dio plana EU-a za nulto onečišćenje, ističe se da je „temelj ambicije EU-a smanjiti onečišćenje na razinu na kojoj više ne šteti ljudskom zdravlju i prirodnim ekosustavima“.
Prema Europskoj komisiji, stočarstvo uzrokuje toksičan okoliš za Europljane, što je utvrđeno prethodnim projektom LIFE Clean Air Farming, koji se provodio od 2018. do 2022. „Poljoprivreda proizvodi 55% emisija metana i 94% emisija amonijaka u EU, što ne samo da doprinosi globalnom zagrijavanju, već i šteti ljudskom zdravlju i bioraznolikosti. S obzirom na to da u EU živi oko 133 milijuna svinja, 74 milijuna krava, 58 milijuna ovaca i 11 milijuna koza, to je velika količina otrovnih plinova“, upozorava komisija.
Nalazi Bruxellesa sada se nadovezuju na revidiranu Direktivu o industrijskim emisijama, poznatu kao IED 2.0, čija je nova verzija usvojena 2024. godine, a koja također uključuje regulaciju industrijskog onečišćenja za poljoprivrednike. Revidirana direktiva, čiji je cilj smanjenje onečišćenja zraka, tla i vode, donosi, između ostalog, temeljne promjene jer se sada primjenjuje i na velike farme svinja i peradi te smanjuje na niže razine broj životinja koji će biti odlučujući za farme hoće li se morati pridržavati direktive.
Sama Europska komisija procjenjuje da će direktiva, koja se odnosi na velike farme s više od 21 300 nesilica ili 700 rasplodnih krmača, utjecati na do 38 500 peradarskih i svinjogojskih farmi. One će se tada morati pridržavati ograničenja emisija, prilagoditi hranu ili ventilaciju, redovito podnositi izvješća registru emisija te podvrgnuti revizijama i inspekcijama. Farme koje prekrše direktivu mogu se suočiti s kaznama ili čak obustavom rada.
„Najnovija pravila pomoći će u poticanju inovacija u novim i nadolazećim tehnologijama te podržati učinkovitost materijala i dekarbonizaciju podržavanjem zelenijih praksi. To će pomoći velikim europskim industrijama da ispune ambicije EU-a za nulto onečišćenje do 2050.“, hvali Bruxelles obveze za poljoprivrednike. Opisuje se da direktiva pokriva „najveće i najzagađujuće intenzivne farme svinja i peradi u EU“, za koje se očekuje da će predstavljati 30% njih, dodajući da se obveze trenutno ne primjenjuju na male i srednje farme svinja i peradi.
„Države članice mogu izvještavati o emisijama u ime poljoprivrednika, smanjujući opterećenje pojedinačnih poljoprivrednih gospodarstava“, dodaje.
Očekuje se da će se pogođeni poljoprivrednici prilagoditi operativnim pravilima tijekom sljedećih pet godina, budući da će ona stupiti na snagu od 2030. do 2032. godine, ovisno o veličini poljoprivrednog gospodarstva.
Osim poljoprivrednika, Bruxelles se također priprema za rješavanje problema emisija od krava. Do kraja 2026. Komisija želi objaviti izvješće o sveobuhvatnijem pristupu emisijama iz stočarstva, s naglaskom na goveda, za koja kaže da “predstavljaju oko 50% ukupnih emisija metana i oko 25% ukupnih emisija amonijaka u EU”.
„Izvješće će također procijeniti izvedivost mjera kojima će se osigurati da uvezeni životinjski proizvodi ne zagađuju više od proizvoda proizvedenih u EU“, obećava Bruxelles.
Češki poljoprivrednici sa zabrinutošću čekaju zakon
Što se tiče peradarstva i svinjogojstva, zakon temeljen na IED 2.0 trebao bi stupiti na snagu u Češkoj Republici od srpnja sljedeće godine, a mnoge poljoprivredne organizacije već izražavaju zabrinutost kako će cijela situacija utjecati na sektor.
Predsjednik Poljoprivrednog sindikata Češke Republike, Martin Pýcha, rekao je za ParlamentníListy.cz da Poljoprivredni sindikat smatra nadolazeće izvješće Europske komisije o Direktivi o industrijskim emisijama (IED 2.0) “potencijalno vrlo problematičnim – posebno ako bi se regulacija emisija iz stočarstva dodatno proširila na sve sektore”.
„Potrebno je shvatiti da su emisije iz stočarstva povezane s potpuno prirodnim biološkim procesima te da se stočarska proizvodnja u smislu utjecaja na okoliš bitno razlikuje od industrijske aktivnosti. Štoviše, stočarstvo igra nezamjenjivu ulogu ne samo u pogledu proizvodnje mlijeka, već i u odnosu na njegu krajolika – proizvodnja organskih gnojiva dobiva na važnosti u kontekstu smanjenja potrošnje industrijskih gnojiva“, napomenuo je.
Što se tiče iznimke za male i srednje farme, glavno pitanje, prema njegovim riječima, ostaje kako će se te kategorije postaviti u budućnosti. „Stočarstvo postavlja visoke zahtjeve za investicije i ljudski rad. To prirodno stvara pritisak na njegovu koncentraciju unutar srednjih i većih farmi. Više od 95% mliječnih goveda u Češkoj uzgaja se na farmama površine veće od 1000 ha.“
To znači da bi stroža regulacija ili smanjena potpora većim farmama imala značajan utjecaj na cijeli sektor“, ističe, napominjući da ako bismo se držali standardne definicije malih i srednjih poduzeća u EU, na temelju prometa i broja zaposlenih, srednja farma u Češkoj bi u potpunosti spadala u tu kategoriju.
„Umjetno postavljanje kategorija veličine poljoprivrednih poduzeća prema površini zemljišta kojim se upravlja ili broju držane stoke ne odražava stvarno ekonomsko stanje tih poduzeća. Propis ih puno jače pogađa nego da su to velika profitabilna poduzeća. Stvarnost je da bi nakon odbitka nekoliko posto prometa, što su u njihovom upravljanju subvencije, ti poljoprivrednici bili na gubitku“, aludira na metodologiju EU koja se prvenstveno temelji na broju držanih životinja.
Prema Pýchinim riječima, Poljoprivredna unija spremna je tražiti načine za smanjenje emisija iz stočarske proizvodnje, „ali te mjere moraju biti primjerene i osjetljivo prilagođene s obzirom na strukturu poljoprivrede u određenoj državi članici, brigu o uzgojenim životinjama, veličinu i vrstu poljoprivrede, kao i ekonomiju farmi“.
„Daljnja regulacija emisija bez kompenzacijskih mehanizama rezultirat će povećanjem troškova stočarske proizvodnje. U kontekstu vladine strategije, koja stočarsku proizvodnju opisuje kao ekonomski povoljniju od nekih oblika biljne proizvodnje, to bi bio korak protiv logike vlastitih prioriteta. Potencijalno smanjenje broja goveda dovelo bi i do slabljenja samodostatnosti, mogućnosti korištenja poljoprivrednih gnojiva, raznolikosti krajolika, kao i povećanja nezaposlenosti na selu“, dodao je predsjednik Poljoprivrednog sindikata Češke Republike Martin Pýcha za ParlamentníListy.cz. Udruga privatne poljoprivrede Češke Republike (ASZ ČR) potom je za ParlamentníListy.cz istaknula da razumljivo pozdravlja svako smanjenje propisa za male i srednje poljoprivrednike koji ih opterećuju vremenski i financijski.
„Prema ASZ CR, međutim, tema emisija iz stočarstva je precijenjena. U javnosti se vrlo često navodi da emisije iz stočarstva doprinose stvaranju svih emisija s više od 14 posto, no to je globalni prosjek koji je, međutim, u razvijenim zemljama znatno niži, što pokazuje niz studija (jedan od autora je, primjerice, profesor Frank Mitloehner sa Sveučilišta Kalifornije u Davosu, koji je prošle godine posjetio Češku), te iznosi nešto između 4 i 5 posto. Mnogo više emisija iz stočarstva ulazi u zemlje u razvoju (u slučaju goveda, primjerice, u Indiju), te bi stoga aktivnosti za smanjenje emisija tamo trebale biti usmjerene i tamo. Također je potrebno imati na umu da glavni izvori emisija nisu poljoprivreda, već energetika i promet“, istaknuo je Jaroslav Šebek, predsjednik ASZ CR, u odgovoru poslanom ParlamentnímListům.cz.
Upozorava da ako bi propisi doveli do smanjenja broja stoke, primjerice u EU, “posljedica bi bila smanjenje njihova broja, a time i rizik od viših cijena životinjskih proizvoda (a time i porasta cijena nekih namirnica), što bi negativno utjecalo na potrošače”. “Međutim, utjecaj na krajobraz, u kojem posebno ispašna stoka osigurava veću bioraznolikost (vrstna raznolikost biljaka i životinja), također bi bio negativan, što je, naravno, u suprotnosti s deklariranom većom podrškom Unije bioraznolikosti i poboljšanju krajobraza. Emisije na farmama mogu se smanjiti promjenom sastava krmnih smjesa, što je mjera koju u Češkoj provodi, primjerice, Institut za istraživanje stočarske proizvodnje. Ovaj put se smatra ispravnim”, rekli su iz Instituta za istraživanje stočarske proizvodnje Češke, objašnjavajući kako se onečišćenje s farmi može smanjiti bez potrebe za oštrim intervencijama.
