EU se priprema: Europska komisija osniva odbor za hitne slučajeve.
EU je odlučila osnovati odbor za hitne slučajeve pod predsjedanjem Europske komisije za odgovor na krizne situacije unutar Europske unije. Nova uredba daje proširene ovlasti Europske komisije koja može provoditi javnu nabavu u ime država članica, slično cjepivima za covid, za koja su zemlje već platile i nastavljaju plaćati ogromne iznose. Nakon što se odluči da će se provoditi zajednička kupnja, državama više neće biti dopušteno kupovati te proizvode iz drugih izvora.
Kako bi se što bolje pripremila za krizne situacije i ne narušila slobodno kretanje roba i radnika, EU je odlučila osnovati odbor za hitne slučajeve pod vodstvom Europske komisije. Iskustvo pandemije Covida-19 istaknulo je potrebu da Unija usvoji koordinirani pristup i bude bolje pripremljena za buduće krize, posebno s obzirom na stalni utjecaj klimatskih promjena koje uzrokuju prirodne katastrofe te globalnu gospodarsku i geopolitičku nestabilnost, navodi se u uredbi EU-a. .
„Druge krize koje bi mogle zahtijevati brzi odgovor kako bi se spriječile prepreke slobodnom kretanju na unutarnjem tržištu i kako bi se izbjegli ozbiljni poremećaji u opskrbnim lancima ključnim za održavanje aktivnosti na unutarnjem tržištu mogle bi uključivati, na primjer, šumske požare, potrese ili velike krize stvorene cyber napadima.
Takve su krize izvanredni i iznenadni događaji izvanredne prirode i razmjera te stoga razumno neočekivani. Budući da nije jasno koje bi se vrste kriza mogle pojaviti u budućnosti i imati ozbiljan utjecaj na unutarnje tržište i njegove opskrbne lance, potrebno je predvidjeti instrument primjenjiv na vrlo različite krize koje utječu na unutarnje tržište,” kaže EU -Uredba.
Ograničenja s vrha
Odbor za hitna pitanja sastojat će se od jednog predstavnika iz svake države članice i jednog predstavnika Komisije, pri čemu će potonji predsjedati novoformiranim tijelom. Odbor će savjetovati Europsku komisiju u analizi relevantnih informacija o kriznim situacijama dobivenih od država članica ili Komisije, u odlučivanju jesu li ispunjeni kriteriji za aktiviranje ili deaktiviranje hitnog načina rada na unutarnjem tržištu, u davanju preporuka o mjerama koje treba odabrati kao odgovor izvanrednim situacijama na razini Unije, kao i u procjeni provedbe odabranih mjera i reviziji nacionalnih kriznih mjera.
Odbor će također sudjelovati u analizi i raspravi o utjecaju krize na unutarnje tržište, uzimajući u obzir situaciju u pograničnim regijama, kako bi se pronašla moguća rješenja i, prema potrebi, utvrdio popis kategorija uključenih osoba u proizvodnji ili pružanju relevantnih dobara i usluga uključenih u krizne situacije. U tu svrhu treba izraditi zajedničke modele i obrasce koje države članice mogu dobrovoljno koristiti.
Zajedničke nabave
Prema uredbi EU-a, dvije ili više država članica mogu zatražiti od Komisije da pokrene postupak nabave u ime država članica koje žele da ih zastupa Komisija radi nabave kritičnih ili kriznih dobara i usluga. Komisija će zatim obavijestiti sve države članice i Odbor za hitna pitanja o svojoj namjeri da provede postupak javne nabave i pozvati zainteresirane države članice da sudjeluju.
Sljedeći korak je sastavljanje okvirnog sporazuma sa državama članicama kojim se utvrđuju najveće predviđene količine, uvjeti zajedničke nabave ili zakupa u ime država članica sudionica, uključujući cijene i rokove isporuke.
Tijekom izvanrednog režima na unutarnjem tržištu, sporazum o nabavi Komisije u ime jedne ili više država članica sudionica ili zajednička javna nabava Komisije s jednom ili više država članica sudionica, ovisno o slučaju, predviđa isključivost klauzula. Ova klauzula obvezuje države članice sudionice da u kriznim situacijama ne nabavljaju odgovarajuću robu ili usluge drugim kanalima i da ne vode paralelne pregovore, kako je navedeno u uredbi EU-a.
