Flávio Bolsonaro pobijedio Lulu Da Silvu u prvom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu.
Flávio Bolsonaro pobijedio je Luiza Inácia Lulu da Silvu u prvom krugu brazilskih predsjedničkih izbora. Nakon što je prebrojavanje praktički završeno, desni izazivač s oko 47 posto glasova vodi pred lijevim aktualnim predsjednikom s nešto više od 45 posto – njih dvojicu dijeli više od dva milijuna glasova. Za Lulu je to težak poraz. A gotovo osam posto glasova kandidata koji su ispali iz utrke u drugom bi krugu za socijalista moglo predstavljati novi problem.
U jednom trenutku u nedjelju činilo se čak da je na pomolu veliko iznenađenje. Bolsonaro je tijekom prebrojavanja premašio granicu od 50 posto te je, nakon što je bilo prebrojeno 12,54 posto biračkih kutija, imao 51,09 posto glasova. Time bi ostvario ono što nijedan brazilski predsjednički kandidat nije uspio postići od Fernanda Henriquea Cardosa 1998. godine: pobjedu u prvom krugu. Kasnije je njegov udio ponovno pao ispod apsolutne većine. Lula je smanjivao zaostatak – ali ne dovoljno. Bolsonaro je ostao u vodstvu.
BREAKING: Flavio Bolsonaro wins elections in Brazil but misses the 50% threshold to avoid runoff. 🟦Bolsonaro 47.13% (right-wing) 🟥Lula 45.04% (left-wing) https://t.co/t97Kd2he2J
— marc friedrich (@marcfriedrich) October 5, 2026
Rezultat je za Lulu tim teži jer je na izbore izašao kao aktualni predsjednik i sam je očekivao pobjedu. Još je u izbornoj noći izjavio da je bio uvjeren da će pobijediti već u prvom krugu. Umjesto toga, 25. listopada ponovno će se morati natjecati kao drugoplasirani. Bolsonaro je nakon uspjeha govorio o „kraju ere“ Radničke stranke PT. I veliki instituti za ispitivanje javnog mnijenja do posljednjeg su trenutka drukčije procjenjivali odnos snaga. Datafolha je krajem rujna Lulu vidio na prvom mjestu s 40 posto, ispred Bolsonara s 36 posto; neposredno prije izbora aktualni je predsjednik također vodio u nekoliko istraživanja. Stvarno glasanje preokrenulo je sliku: Bolsonaro je osvojio oko 47 posto, a Lula oko 45 posto.
Desno ispred lijevog
Brazil ne odlučuje samo o još jednom Lulinom mandatu. Na dnevnom redu su vanjska politika, odnosi sa SAD-om i Kinom, BRICS, gospodarski smjer te politički smjer najveće nacije Latinske Amerike. Prvi krug odgodio je tu odluku – a Bolsonaro u drugi krug ulazi kao pobjednik. Raspodjela glasova među kandidatima koji su se našli iza dvojice vodećih može dati naslutiti tko ima bolje karte. Augusto Cury osvojio je 2,89 posto, Renan Santos 2,24 posto, Ronaldo Caiado 2,18 posto, a Romeu Zema 0,27 posto. Zajedno s manjim kandidatima, tako je oko 7,8 posto glasova ostalo izvan dvaju velikih tabora. Datafolha je krajem rujna izrijekom ispitala kako bi se pristaše manjih kandidata odlučili u drugom krugu između Lule i Bolsonara.
Među biračima Ronalda Caiada, 50 posto odlučilo bi se za Bolsonara, a 33 posto za Lulu. Kod Renana Santosa omjer je bio čak 54 prema 14 posto. Među Curyjevim biračima Bolsonaro je također bio u prednosti s 35 prema 33 posto, dok je 30 posto namjeravalo glasovati praznim ili nevažećim listićem. Zbog manjih podskupina margine pogreške ondje su znatno veće – smjer je ipak nemoguće ne primijetiti. I među biračima koji se nisu svrstali ni u Lulin ni u Bolsonarov tabor, Bolsonaro je prema Datafolhi bio u prednosti s 39 prema 34 posto. To znači: Flávio Bolsonaro ne samo da je već ostvario ugodnu prednost, nego vodi i među biračima drugih kandidata.
Pomak udesno i u Kongresu
Lulin poraz, međutim, nije ograničen samo na utrku za predsjedničku dužnost. U nedjelju je ponovno dodijeljeno svih 513 mjesta u Zastupničkom domu i 54 od 81 mjesta u Senatu. Upravo Senat donosi loše vijesti za ljevicu: Partido Liberal Flávija Bolsonara ubuduće će s 28 senatora biti najjača parlamentarna skupina. Lulin PT osvaja devet, a MDB osam mjesta. Time je desni tabor, usporedno s uspjehom na predsjedničkim izborima, znatno ojačao i u Kongresu.
🇧🇷 Meanwhile something bigger than the presidential race is happening in Brazil tonight Flávio Bolsonaro may be heading to a runoff with Lula, but his political movement is simultaneously RESHAPING CONGRESS. Current projections have Bolsonaro’s PL emerging as the largest force in the Senate, potentially reaching around 31 of its 81 seats. And the broader congressional results point toward another legislature dominated by the right and center-right. That matters enormously. Brazil isn’t simply deciding between Bolsonaro and Lula for president. The balance of political power underneath the presidency is moving too. Whatever happens in the runoff, tonight is already looking like one of the most consequential elections for the Brazilian right in decades. Writer: Oliver https://t.co/AinfNnSabs
— Mario Nawfal (@MarioNawfal) October 4, 2026
Senat odlučuje o zakonima, potvrđuje važne kadrovske odluke i ima široke ovlasti nadzora nad vladom i pravosuđem. Ako bi Lula ipak osvojio drugi krug, morao bi vladati sa Senatom u kojem bi njegovi politički protivnici imali znatno veći utjecaj. Ako pobijedi Bolsonaro, njegova bi pozicija u Senatu, za razliku od PT-a, bila znatno povoljnija.
Izborna nedjelja tako je na više razina promijenila odnos političkih snaga u Brazilu. Bolsonaro u drugi krug ulazi kao pobjednik prvog kruga predsjedničkih izbora, dok njegova stranka istodobno postaje najjača politička snaga u Senatu. Za Lulu 25. listopada tako neće biti riječ samo o borbi za predsjedničku dužnost – njegova politička baza u Kongresu istodobno se našla pod dodatnim pritiskom. Time su dobre šanse da se Brazil ponovno oslobodi socijalističkog stezanja. Brazilci će 25. listopada izaći na drugi krug izbora i konačno odlučiti tko će najveću zemlju Južne Amerike voditi u sljedeće desetljeće.
