Francuska politička kuća od karata došla je do kolapsa.
U Francuskoj nastaje neviđeni kaos koji prijeti da u svoj vrtlog povuče cijelu eurozonu. Nedavni događaji otkrivaju otrovnu mješavinu domaćih problema i vanjskih pritisaka koji zemlju guraju na rub nemogućnosti upravljanja.
Novi premijer François Bayrou suočen je s gotovo nerješivom dilemom: on predstavlja potpuno isti proračunski plan koji je srušio njegovog prethodnika Michela Barniera.
Posebna vrsta političkog déjà vua koji nemilosrdno razotkriva duboku krizu francuske države. Brojke govore same za sebe: s proračunskim deficitom od 6,1 posto i državnim dugom od 112 posto BDP-a, Francuska masovno krši propise EU-a. Ministar financija Eric Lombard opisuje situaciju kao “ozbiljnu” – podcjenjivanje s obzirom da je čak i ciljni deficit od 5 do 5,5 posto za 2025. znatno iznad dopuštenih 3 posto.
Politička fragmentacija u parlamentu čini situaciju još eksplozivnijom. Nakon novih izbora koje je Macron žurno raspisao, niti jedan od tri velika politička bloka nema radnu većinu: ljevičarski Savez vodi sa 182 mjesta, a slijede ga Macronov ansambl sa 168 i desničarski Nacionalni narod sa 143 mjesta. Niti jedan od tri bloka ne želi surađivati jedan s drugim.
Bonitetna agencija Moody’s već je odgovorila smanjenjem kreditnog rejtinga Francuske. Njihovo obrazloženje: Politička rascjepkanost sprječava ozbiljnu proračunsku konsolidaciju. Kao da ova situacija već nije dovoljno komplicirana,
Donald Trump sada poziva na povećanje europske obrambene potrošnje na 5 posto BDP-a – zahtjev koji bi bio fiskalno smrtno zvono za već posrnulu Francusku. Pariz trenutno troši oko 45 milijardi eura na vojsku, što čini 2 posto BDP-a. Trumpovi zahtjevi iznosili bi dodatnu godišnju potrošnju od 80 milijardi eura. Francuska si to jednostavno ne može priuštiti.
Sadašnja situacija kobno podsjeća na kulu od karata: svaki daljnji šok mogao bi izazvati potpuni kolaps. Francuska se ne suočava samo s vladinom krizom, nego s temeljnom državnom krizom koja ima potencijal destabilizirati cijelu eurozonu.
Propadne li drugo najveće gospodarstvo Europske unije (i eurozone), posljedice bi bile fatalne.
Što se tiče Hrvatske, njeni veleizdajnici su ju u najgorem mogućem trenutku gurnuli u eurozonu i svjesno doveli u opasnost iz koje teško da ima izlaza.
Da je u kojem slučaju ostala kuna kao nacionalna valuta, ukidanjem valutne kaluzule koja je kunu vezala za euro, Hrvatska bi se potencijalno mogla spasiti potpunog sloma koji će se sigurno dogoditi ako dođe do propasti francuskog gospodarstva koje se trenutno nalazi na samom rubu.
