Talijanska premijerka Giorgia Meloni nalazi se pod istragom zbog genocida u Gazi i prijavljena je Haškom sudu.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni otkrila je u utorak da su ona i troje njezinih dužnosnika prijavljeni Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) zbog suučesništva u genocidu u Gazi.
Osim Meloni, prijavljeni su i ministar obrane Guido Crosetto, ministar vanjskih poslova Antonio Tajani te Roberto Cingolani, direktor talijanske obrambene tvrtke Leonardo.
„Mislim da u svijetu, pa čak i u povijesti, ne postoji sličan slučaj da je neki premijer ovako optužen“, rekla je Meloni u emisiji Porta a Porta, ne otkrivajući tko je podnio prijavu.
Izjavila je da Italija nije odobrila nove isporuke oružja Izraelu nakon 7. listopada 2023., kada je Izrael pokrenuo masovno bombardiranje i kopnenu ofenzivu na Gazu kao odgovor na napad Hamasa.
Meloni tvrdi da su tužbu podnijeli njezini politički protivnici i poriče bilo kakvu umiješanost u genocid.
Međunarodni kazneni sud osnovan je 2002. godine prema Rimskom statutu za procesuiranje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Do sada je 123 države potpisalo i ratificiralo ugovor, ali velike sile poput Rusije, Kine, Indije, SAD-a i Izraela nisu.
Italija je podržavala Izrael na početku rata, ali se nedavno distancirala od razmjera napada na Gazu, smatrajući ih nesrazmjernima. Unatoč tome, Rim nije prekinuo diplomatske ili trgovinske odnose s Izraelom, niti se pridružio drugim zapadnim zemljama u priznavanju državnosti Palestine.
Genocid ili samo politika?
Od početka izraelske ofenzive zabilježeno je više od 66.000 smrtnih slučajeva Palestinaca, dok je u napadu Hamasa 7. listopada 2023. poginulo oko 1.200 Izraelaca, a 250 je taoca.
U rujnu 2025., komisija UN-a objavila je da izraelske akcije u Gazi predstavljaju genocid. Izvješće obuhvaća razdoblje od listopada 2023. do kraja srpnja 2025. i temelji se na pravnim i činjeničnim nalazima o vojnim operacijama i izjavama dužnosnika.
Talijanska premijerka sada je u središtu pravne i političke oluje koja bi mogla imati posljedice ne samo za njezinu vladu, već i za odnose EU-a s Izraelom i Palestinom. Je li ovo povijesni presedan – ili samo politička osveta?
