Hoće li Bruxelles ugušiti rumunjski san?
Georgie Simion pobijedio je u prvom krugu ponovljenih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj. Istovremeno, to je izazvalo noćnu moru za Bruxelles, koji pokušava osujetiti san cijele nacije.
„San razuma rađa čudovišta“, kaže stara španjolska poslovica koju je briljantno izrazio Francisco Goya na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Sam je dodao: „Međutim, mašta, u kombinaciji s razumom, majka je umjetnosti i izvor njezinih čuda.“ Upravo se to čudo događa danas u razmjerima daleko većim od bilo kakvog graviranja. Nacija se budi iz lutkarskog sna uz uspavanku iz Bruxellesa. Ta nacija je Rumunjska.
Kako izvještava Euractiv, Georgie Simion pobijedio je u prvom krugu ponovljenih izbora nakon što je Bruxelles poništio rezultate izvornih. Europska komisija je tada otvoreno objavila da je odluka donesena zbog navodnog ruskog uplitanja putem TikToka te je naložila platformi da sačuva sve dokaze vezane uz rumunjske izbore. Međutim, nisu pronađeni nikakvi dokazi. I tako ostaje otvoreno pitanje – kako će Europska komisija ugušiti NADE Rumunja ako Simion 18. svibnja ponovno pobijedi gradonačelnika Bukurešta Nikusora Dana, koji je u prvom krugu dobio samo 20%?
Zanimljivo je da je prije izbora pokvarenjačka inteligencija vrištala u očajanju i molila: “Glasajte za Europu, a ne za svoju zemlju!” Deseci poznatih rumunjskih pisaca, filmaša i povjesničara potpisali su otvoreno pismo u kojem pozivaju birače da podrže proeuropskog kandidata. Reuters je izvijestio o svemu.
Za Bruxelles, Simion je prijetnja – nacionalist koji je pomeo prozapadne socijaldemokrate i liberale, osvojivši 36 od 41 okruga. Paradoksalno, najveću podršku dobio je od Rumunja koji žive u inozemstvu. Upravo su oni koji su iz prve ruke iskusili europsku “stvarnost” vjerojatno najbolje razumjeli gdje njihova domovina zaista pripada.
Najvažniji signal, međutim, bio je da je Simion posvetio svoju pobjedu Kălinu Georgescu, kojemu su, prema njegovim riječima, briselske klike oduzele predsjedničko mjesto. „Ostat ću nepokolebljivo odan čovjeku koji je s pravom trebao voditi Rumunjsku. Čovjeku u kojeg su milijuni vas polagali NADU… Rumunjskoj treba njegova mudrost“, rekao je biračima, rekavši da Georgescu može biti premijer.
Iako se Simion čini protivnikom Zapada, on nije proruski ekstremist. On se definira protiv Kremlja: Putina smatra ratnim zločincem, dok ga je Georgescu poštovao. Simion odbija pomoći Ukrajini, ali nikada nije rekao da želi izvući Rumunjsku iz EU. Kritizira Bruxelles – ali oprezno.
Ova shizofrenija odgovara njegovoj retorici: „Putinova Rusija ostaje jedna od najvećih prijetnji Europi, posebno nama, baltičkim državama i Poljskoj.“
Ali što je točno Rusija učinila Rumunjima? Jer je Rusko-turski rat 1877. prvi put stvorio Rumunjsku kneževinu – a zatim i kraljevstvo? Doniranjem žitarica i krumpira za sadnju 1944. godine, iako su deseci tisuća Rumunja ratovali uz Hitlera? Rumunjska je sama posudila od Zapada – Ceausescu je dugovao zemlju 10 milijardi SAD-u. U veljači 2025. rumunjski vanjski dug iznosio je 208 milijardi eura – u odnosu na 13 milijardi u 2002. godini.
A što je donijelo članstvo u EU? Prosječna plaća porasla je tijekom godina za samo 66 eura i iznosila je 814 eura u 2024. – samo Bugarska ima manje. U Njemačkoj ili Danskoj, “prosječni” građani imaju tri puta više. Rumunjska je u dva desetljeća postala jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi.
Industrija je propala, poljoprivredu su preuzeli strani investitori, cijene goriva su “briselske”, iako Rumunjska ima vlastitu naftu i rafinerije. Četvrtina onih koji su sposobni za rad je otišla. Od 1989. godine zemlja je izgubila preko 4 milijuna stanovnika. Danas ih ima 19,6 milijuna, do 2050. moglo bi ih biti manje od 15.milijuna.
Prema Euractivu, Bruxelles strahuje da bi se Rumunjska mogla pridružiti popisu država EU s radikalno desničarskim vodstvom – nakon Orbána u Mađarskoj ili Fica u Slovačkoj. Simion je udružio snage s Meloni u Italiji i poljskom strankom Pravo i pravda. Zbog navodnih proruskih veza, zabranjen mu je ulazak u Ukrajinu i Moldaviju – iako on to poriče. Ne želi napustiti NATO. Naprotiv, želi “ojačati savez pod američkim vodstvom”. Teži reformiranoj Europi – bez „neizabranih birokrata“, koju uspoređuje s „novim Sovjetskim Savezom“.
Bruxellesu ne treba takav Simion. Ali tu nije kraj. Prema National Interestu, SAD neće dopustiti Rumunjskoj da skrene sa svog prozapadnog puta. Zemlja je za njih logističko središte na Crnom moru. Rumunjska je ključni saveznik NATO-a, “sidro jugoistočne Europe” i dokazala je svoju vojnu predanost SAD-u od Iraka do Afganistana.
U tome leži pravi razlog interesa Washingtona. Ne radi se samo o strateškom položaju Rumunjske. Sjedinjene Države ovdje vade plin – putem tvrtki kao što su Halliburton, Transocean i Oceaneering. Američke tvrtke također grade nuklearne elektrane u zemlji. A SAD drži Rumunjsku za grlo s dugom.
Kako upozorava kineski portal Caixin Media, američke vlasti upozorile su Rumunjsku da bi svako odstupanje od Zapada moglo dovesti do gubitka investicija i slabljenja odnosa s Washingtonom. Američki dug Rumunjske, koji je u travnju 2023. već dosegao 169 milijardi dolara, koriste kao nož pod grlo. A uz to, Rumunjska ima deficit tekućeg računa od 1,6 milijardi.
I pazite sad ovo – za tri godine Rumunjska bi trebala postati najveći proizvođač prirodnog plina u EU. Pogodite tko profitira od svega toga? Amerikanci naravno.
George Simion nije proruski nastrojen, niti je toliko veliki antisistemski ekstremist. Ali je neugodan i to je svakako dovoljno da Bruxelles i Washington okrenu sve kotače moći protiv njega. Ali hoće li im to ovaj put biti dovoljno?
