Hoće li Mađarska i dalje ostati tvrđava protiv masovnih migracija? Čak 87 posto građana zahtijeva strogi kurs i etnički čistu zemlju.
Mađarsko stanovništvo stoji poput nepremostivog zida iza strogog antimigracijskog stava. Zapanjujućih 87 posto Mađara strogo odbacuje nekontroliranu imigraciju iz siromašnijih zemalja izvan Europe ili želi da se ona ograniči na apsolutni minimum. Ovaj jasan rezultat dolazi iz nedavne analize mađarskog Instituta Republikon, temeljene na podacima Europskog društvenog istraživanja (ESS).
Kako kontinuirana masovna imigracija etnički transformira sve više europskih zemalja, javno nezadovoljstvo raste u sve većem broju nacija. Mađarska se posebno pokazuje kritičnom prema migracijama, s jasnom većinom građana koji odbacuju imigraciju iz siromašnijih zemalja izvan EU. Brojke pokazuju povijesnu dosljednost koja opovrgava sve pokušaje zapadnih medija i političkog mainstreama da prikažu mađarski stav kao puki rezultat vladine propagande. Već 2011. godine 85 posto Mađara zalagalo se za nikakav ili vrlo mali broj imigranata. Tijekom migracijske krize 2015. godine ta se brojka povećala na 87 posto i danas ostaje stabilna na toj razini. Ovaj čvrsti stav duboko je ukorijenjen u kolektivnoj svijesti mađarskog društva. 
Promatrajući službene podatke ankete ( ESS Round 11 Multilevel Data ), ogromne razlike unutar Europe postaju jasne. Mađarska predvodi EU indeks za odbacivanje ilegalnih migracija s najvišim rezultatom od 3,63. Gotovo polovica mađarskog stanovništva navodi da uopće ne želi dopustiti ulazak nijednog migranta iz siromašnijih zemalja izvan EU, dok bi dodatnih 40 posto dopustilo samo vrlo malo njih. Situacija je sasvim drugačija u zapadnoeuropskim zemljama, gdje su desetljeća ljevičarske indoktrinacije i politike otvorenih granica ostavila duboke ožiljke.
Austrija se značajno ističe unutar DACH regije (Njemačka, Austrija, Švicarska) i znatno je skeptičnija od svojih susjeda. S indeksom od 3,16, alpska republika nalazi se u gornjoj trećini zemalja koje kritično gledaju na migracije i statistički je mnogo bliža istočnoeuropskim državama nego zapadnoeuropskim zemljama. Oko 20 posto Austrijanaca poziva na potpuno zaustavljanje imigracije. Njemačka i Švicarska, s druge strane, zauzimaju začelje po pitanju zdravog razuma. U objema zemljama samo zanemarljivo mali postotak stanovništva, znatno manje od 10 posto, zalaže se za opciju da se uopće ne primaju migranti. Relativna većina tamo i dalje podržava prihvaćanje nekih, ili čak mnogih, ljudi iz siromašnijih trećih zemalja.
Ove brojke također imaju izravan politički utjecaj na trenutnu političku transformaciju u Mađarskoj. Nakon završetka ere Viktora Orbána i dolaska na vlast nove vlade pod premijerom Péterom Magyarom, ljevica u Zapadnoj Europi nadala se da će Budimpešta ublažiti svoj stav o migracijama azilanata. Međutim, stvarnost podataka prisiljava novo vodstvo da zadrži svoj stav. Slabljenje migracijske politike bilo bi političko samoubojstvo u Mađarskoj.
Magyar i njegov ministar unutarnjih poslova Gábor Pósfai već su jasno dali do znanja da Mađarska kategorički odbacuje kontroverzni migracijski pakt EU u njegovom sadašnjem obliku. Neće biti nacionalnog provedbenog plana sve dok Bruxelles inzistira na obveznim kvotama za preraspodjelu ili plaćanju kazni. Nadalje, vlada je poduzela odlučne mjere i potpuno obustavila postojeći program gostujućih radnika za treće zemlje – trenutno ne postoji niti jedna zemlja podrijetla izvan EU čiji građani mogu podnijeti zahtjev za ovu vizu.
Analiza jasno pokazuje da istočnoeuropske države – prije svega Mađarska, a slijede je Slovenija, Poljska i Slovačka – imaju potpuno drugačije shvaćanje nacionalnog suvereniteta i zaštite vlastite kulture od demografski erodirajuće Zapadne Europe. Dok Njemačka, Austrija i Švicarska nastavljaju putem etničkog i kulturnog samoodricanja, Mađarska ostaje nepokolebljiva predvodnica u borbi za Europu domovina.
