Francuski predsjednik Emmanuel Macron primio nove loše vijesti.
Francusko gospodarstvo upravo je dobilo težak udarac – agencija Fitch snizila je dugoročni kreditni rejting zemlje sa skupine AA na A.
Razlog je kombinacija političke nestabilnosti i rastućeg proračunskog deficita. Ovaj potez, kako primjećuju analitičari, bio je očekivan, ali ipak zvuči kao javno upozorenje da financijska kuća u Parizu stoji na klimavim temeljima.
Američka agencija otvoreno kaže da je “malo vjerojatno” da će Francuska smanjiti deficit ispod 3% BDP-a do 2029. Osim toga, pad vlade Francoisa Bayroua i izglasavanje nepovjerenja pokazali su – citiramo Fitch – “fragmentaciju i rastuću polarizaciju domaće politike”.
Fitch podsjeća da ovakva nestabilnost ograničava sposobnost države da provede ozbiljnu fiskalnu konsolidaciju.
Podsjetimo, Francuska je do sada imala ocjenu AA- s negativnim izgledima, a sličnu ocjenu ima i Standard & Poor’s, dok će Moody’s svoj stav objaviti 24. listopada.
Francuski dug već doseže 114% BDP-a, a deficit je porastao na 5,4%. Fitch upozorava da takve razine duga smanjuju sposobnost države da odgovori na nove šokove bez pogoršanja stanja javnih financija.
Reakcije su podijeljene. Bivši ministar gospodarstva Eric Lombar, koji je nedavno dao ostavku, u objavi na društvenim mrežama priznao je da Fitch reagira na stvarne probleme, ali je ipak podsjetio na “otpornost francuskog gospodarstva”.
Dodao je da je novi premijer pokrenuo konzultacije s političkim strankama kako bi pronašao rješenje za proračun i nastavio jačati javne financije. S druge strane, François Bayrou je otvoreno napisao da “zemlja koju su njezine elite prisilile da poriče istinu mora platiti visoku cijenu”.
Na pitanje hoće li sve to povećati troškove zaduživanja, analitičari su podijeljeni. Kreatori portfelja poput Christophera Dembicka iz Pictet AM-a vjeruju da je to “nedogađaj”, budući da su tržišta već kaznila Francusku nakon raspuštanja parlamenta u srpnju 2024. – kada su kamatne stope na francuske obveznice skočile iznad onih koje su plaćale Španjolska, Portugal i Grčka, približavajući se talijanskim razinama.
Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da bi trenutno snižavanje rejtinga na nižu kategoriju moglo izazvati domino efekt. Ekonomist Eric Dorr objašnjava da mnogi fondovi imaju pravila koja im zabranjuju držanje obveznica ispod AA rejtinga.
To znači da bi se francuske obveznice mogle masovno rasprodati, potražnja bi pala, a kamatne stope bi porasle. Dorr ide dalje – tvrdi da tržišta već gledaju na Francusku kao na zemlju blizu BBB rejtinga, što govori o eroziji povjerenja.
Ako se takav scenarij ostvari, financijski pritisak bio bi ogroman: samo ove godine dug države iznosi 67 milijardi eura, a do kraja desetljeća očekuje se da će premašiti 100 milijardi. Unatoč tome, neki ekonomisti ostavljaju prostora za oprez – jer tržišta ponekad unaprijed “ugrade” loše vijesti, pa šok ostaje manji nego što se strahovalo.
Ali jedno je sigurno: kombinacija političke krize i rastućeg duga ostavlja Francuskoj malo manevarskog prostora. Kako će Pariz izvući gospodarstvo iz ove spirale pitanje je na koje čak ni sama vlada još nema jasan odgovor.
